Davno prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, Rusija je 2020. razvila plan za ulazak i okupaciju Bjelorusije jer se suočila s masovnim protestima protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka, prema ukrajinskom ministarstvu odbrane.
Glavna obavještajna uprava ministarstva u Kijevu priopćila je u utorak da je Moskva iznijela opravdanje za invaziju na njihovog susjeda "nakon krivotvorenja" bjeloruskih predsjedničkih izbora na kojima je Lukašenko odnio pobjedu s nešto više od 80 posto glasova, piše Newsweek.
Ukrajina je objavila, kako je rekla, ruske vojne dokumente koji pokazuju zavjeru Moskve za "gušenje narodnih protesta" koje je izazvala sada prognana opoziciona kandidatkinja Sviatlana Tsikhanouskaya, koja je rekla da je pobijedila u prvom krugu sa 60 posto glasova.
U dokumentima koje je Kijev objavio u utorak navodi se da je u Bjelorusiji u toku informativna kampanja kako bi se izgradili argumenti za promjenu režima, razvoj za koji se Rusija bojala da bi je mogao uvući u rat punog razmjera s NATO-om.
Autentičnost dokumenata nije provjerena, a Newsweek je kontaktirao Kremlj i rusko ministarstvo odbrane za komentar.
Dokumenti (od 13 stranica) u gornjem desnom kutu imaju naslov "tajna" s naslovom koji ga opisuje kao plan pregrupiranja "formacija i vojnih jedinica 1. tenkovske armije na području misije".
Ruske trupe bit će raspoređene u sklopu zajedničke vježbe s bjeloruskim oružanim snagama, navodi se u dokumentu, koji je potpisao general bojnik Andrej Kolesnikov, za kojeg Ukrajina kaže da je ubijen u Mariupolju 11. marta.
Brian Whitmore, nerezidentni viši saradnik u Euroazijskom centru Atlantskog vijeća, rekao je da je takav plan "uvjerljiv", s obzirom na zategnute veze između Moskve i Minska 2020. godine.
Suočen sa smanjenjem ruskih subvencija, Lukašenko se odupirao pritisku Moskve da smjesti rusku vojnu bazu u Bjelorusiji i da nastavi bližu vojnu i ekonomsku integraciju.
Ranije 2020. tadašnji američki državni sekretar Mike Pompeo otputovao je u Bjelorusiju kako bi "normalizirao" zategnute veze. Lukašenkovo okretanje prema zapadu radi očuvanja suvereniteta odnosilo se na rusku vojnu obavještajnu službu, GRU, i njenu vanjsku obavještajnu službu, SVR.
Ali Lukašenka je od tada izolirao zapad nakon brutalnog slamanja nakon spornih izbora, zbog čega je više ovisan o Vladimiru Putinu.
Bjelorusija još nije pridonijela vojnim snagama u ratu u Ukrajini, ali je to mjesto gdje se nalaze ruske snage, a Lukašenko je dopustio Putinovim snagama da pokrenu zračne napade s njegovog teritorija.
