Vrlo otrovne vrste zmija poput vodene mokasinke u Sjevernoj Americi, kraita u Aziji i crne mambe u Africi mogle bi sve češće mijenjati svoja staništa zbog rasta temperatura i sve većeg zadiranja čovjeka u prirodu.
Istraživanje koje je vodila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavljeno je u časopisu PLOS Neglected Tropical Diseases.
U njemu se navodi da bi se sve više zmija moglo približavati gusto naseljenim područjima, ali i regijama koje se ranije nisu suočavale s otrovnim gmizavcima. Razlog je potreba da pobjegnu od sve viših temperatura i uništavanja njihovih prirodnih staništa.
To bi moglo dovesti do češćih susreta između ljudi i zmija, što bi povećalo broj ujeda, ali i stradavanje samih životinja.
Iako su podaci o ujeda zmija često nepotpuni, većina slučajeva bilježi se u tropskim područjima, posebno u južnoj Aziji. Procjenjuje se da se godišnje dogodi oko četiri miliona novih slučajeva.
Novo istraživanje koristi kombinaciju privatnih i javnih baza podataka, muzejskih zapisa, naučne literature i platformi građanske nauke kako bi preciznije odredilo gdje žive najotrovnije zmije na svijetu. Na osnovu tih podataka predviđa se kako bi klimatske promjene do 2050. i 2090. godine mogle uticati na njihovo širenje.
Koje vrste će mijenjati staništa?
Više vrsta zmija moglo bi biti primorano na selidbu zbog klimatskih i ekoloških promjena. Među njima su vodene mokasinke u Sjevernoj Americi, afričke pljuvačke kobre, poskoci u Južnoj Americi i Evropi, kao i kraiti u Aziji.
Kako bi se neke od najopasnijih vrsta mogle proširiti na gusto naseljena područja, milijarde ljudi potencijalno bi mogle biti izložene većem riziku od ujeda.
Ipak, klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju i samim zmijama. Posebno su ugrožene koralne zmije u Amazoniji, afričke puhavice i bakroglave zmije u Papui Novoj Gvineji, koje se suočavaju s gubitkom staništa zbog pretvaranja prirodnih područja u farme i naselja.
U nekim slučajevima, pojedine vrste mogle bi biti dovedene i do ruba izumiranja.
S druge strane, neke vrste će se prilagoditi selidbom. Crna mamba bi se, prema procjenama, mogla širiti iz dijelova istočne Afrike prema Nigeriji, Južnoj Africi i Somaliji.
Veći rizik za ljude
U gusto naseljenim područjima susreti sa zmijama mogli bi postati sve češći na mjestima poput dječijih igrališta, parkova, izvora vode i poljoprivrednih površina.
Primjerice, u Indiji bi se opasne vrste poput Raselovih ljutica, kobri i kraita mogle pomjeriti sa juga prema mnogo gušće naseljenom sjeveru.
Slično tome, kraiti u Aziji mogli bi migrirati iz šumovitih područja prema urbanijim sredinama.
Najveći rizik očekuje se u siromašnijim ruralnim područjima, gdje ljudi često rade bosi na poljima, a pristup zdravstvenoj zaštiti je ograničen.
Ove promjene dodatno naglašavaju koliko klimatske promjene utiču ne samo na prirodu, već i na svakodnevni život i sigurnost ljudi širom svijeta.