Tužilaštvo u Milanu otvorilo je istragu o navodima da su italijanski državljani putovali u Bosnu i Hercegovinu na “snajperske safarije” tokom rata početkom 1990-ih.
Navodno su Italijani i drugi plaćali velike svote novca kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu. Tužbu u Milanu podnio je novinar i pisac Ezio Gavazzeni, koji opisuje “lov na ljude” od strane “vrlo bogatih osoba” zaljubljenih u oružje, koje su “plaćale da bi mogle ubijati nenaoružane civile” sa srpskih položaja u brdima oko Sarajeva, piše BBC.
Brutalna opsada Sarajeva
Prema nekim izvještajima, različite cijene su naplaćivane za ubijanje muškaraca, žena ili djece. Tokom brutalne četverogodišnje opsade Sarajeva poginulo je više od 11.000 ljudi. Jugoslavija je bila rastrgnuta ratom, a grad je bio okružen srpskim snagama i neprestano izložen granatiranju i snajperskoj vatri.
Slične optužbe o "lovcima na ljude" iz inostranstva iznosile su se i ranije, ali dokaze koje je prikupio Gavazzeni – uključujući svjedočenje jednog oficira bosanske vojne obavještajne službe – sada ispituje italijanski tužilac za borbu protiv terorizma, Alessandro Gobbis.
Optužba glasi – ubistvo.
Bosanski oficir je, navodno, otkrio da su njegovi kolege saznali za takozvane safarije krajem 1993. godine, te da su početkom 1994. proslijedili informacije italijanskoj vojno-obavještajnoj službi SISMI.
Odgovor iz SISMI-ja stigao je nekoliko mjeseci kasnije, rekao je. Saznali su da su “turisti na safariju” letjeli iz Trsta, grada na sjevernoj italijanskoj granici, a zatim odlazili u brda iznad Sarajeva.
“Zaustavili smo to i više neće biti safarija”, rekao je oficir, prema navodima agencije Ansa. U roku od dva do tri mjeseca putovanja su prestala.
'Snajperske ture'
Ezio Gavazzeni, koji se inače bavi temama terorizma i mafije, prvi put je čitao o “snajperskim turama” u Sarajevo prije tridesetak godina, kada je italijanski list Corriere della Sera objavio priču, ali bez čvrstih dokaza.
Vratio se toj temi nakon što je pogledao dokumentarni film Sarajevo Safari iz 2022. godine, koji je snimio slovenački reditelj Miran Zupanič, a koji tvrdi da su u ubistvima učestvovali ljudi iz više zemalja – uključujući SAD, Rusiju i Italiju.
Gavazzeni je potom započeo dodatno istraživanje, te je u februaru predao tužiocima svoje nalaze – navodno dosije od 17 stranica koji uključuje i izvještaj bivše gradonačelnice Sarajeva, Benjamine Karić.
Istraga u samoj Bosni, čini se, je zastala.
Govoreći za italijanski list La Repubblica, Gavazzeni tvrdi da je u toj praksi učestvovalo “mnogo ljudi”, “najmanje stotinu” ukupno, a da su Italijani plaćali “velike svote novca”, i do 100.000 eura (oko 88.000 funti) u današnjoj vrijednosti.
Godine 1992. pokojni ruski nacionalistički pisac i političar Eduard Limonov snimljen je kako ispaljuje više rafala na Sarajevo iz teške mašinke.
Karadžić vodio u obilazak položaja
U obilazak položaja iznad Sarajeva vodio ga je tadašnji vođa bosanskih Srba, Radovan Karadžić, koji je kasnije osuđen za genocid pred Međunarodnim tribunalom u Hagu.
Limonov, međutim, nije platio svoj “ratni turizam”, on je bio tamo kao Karadžićev simpatizer, rekavši mu: “Mi Rusi treba da uzmemo vas za primjer.”
Navodi se da su italijanski tužioci i policija identifikovali listu svjedoka dok pokušavaju utvrditi ko je mogao biti umiješan. Međutim, pripadnici britanskih snaga koji su služili u Sarajevu 1990-ih rekli su za BBC da nikada nisu čuli za tzv. “snajperski turizam” tokom rata u Bosni.
Naveli su da bi bilo “logistički veoma teško” dovoditi ljude iz trećih zemalja koji bi platili da pucaju na civile u Sarajevu, zbog brojnih kontrolnih punktova.
Britanske snage su služile i unutar Sarajeva i u okolnim područjima gdje su bile stacionirane srpske snage, i ništa nisu vidjeli što bi ukazivalo na to da se takav “snajperski turizam” zaista odvijao. Jedan vojnik opisao je optužbe da su stranci plaćali da pucaju na civile kao “urbani mit”, piše BBC.