Čestoslavica vjerovatno raste svega dvadesetak metara od vaših vrata, a možda je nikada niste ni primijetili. Prepoznatljiva je po sitnim svijetloplavim cvjetovima i nazubljenim listovima, koji s donje strane mogu imati ljubičastu nijansu.
Naši preci brali su je kao biljku koja se tradicionalno koristila za čišćenje krvi i podršku radu jetre, dok su je stari travari smatrali gotovo univerzalnim lijekom. Prema legendi, ime je dobila po svetoj Veroniki, koja je tkaninom s likom Isusa izliječila cara Tiberija od gube.
Kako izgleda čestoslavica i zašto je lako prepoznati?
Čestoslavica (Veronica officinalis) višegodišnja je zeljasta biljka koja se pruža po zemlji. Cvjetovi su sitni, skupljeni u grozdaste cvatove, a boja im varira od svijetloplave do blijedoljubičaste.
Listovi su zeleni i nazubljeni, dok su s donje strane maljavi i ponekad ljubičasti. Raste na livadama, šumskim proplancima i uz staze, zbog čega mnogi prolaze pored nje ne sluteći o kojoj je biljci riječ.
Sadrži iridoidne glikozide, flavonoide, tanine, hlorogensku i kafeinsku kiselinu, kao i saponine i tragove eteričnog ulja. Upravo je ovaj sastav zaslužan za njenu višestoljetnu primjenu u narodnoj medicini.
Za šta se čestoslavica koristila u narodnoj medicini?
Čestoslavica se tradicionalno koristila za „čišćenje krvi“, a zapisi o njenoj upotrebi postoje još od 16. stoljeća. Preporučivao ju je i poznati njemački svećenik i zagovornik prirodnog liječenja Sebastian Kneipp.
U narodnoj medicini koristila se za lakše iskašljavanje i ublažavanje tegoba s disajnim putevima. Upotrebljavala se i kod problema sa želucem, crijevima, jetrom, bubrezima i mokraćnim putevima.
Kod gihta i reumatskih bolova primjenjivala se za ublažavanje nelagode u zglobovima. Zanimljivo je da se napitak od biljke koristio za poticanje znojenja, dok se izvana nanosila protiv prekomjernog znojenja stopala.
Tradicionalno se preporučivala i kod vrtoglavice, nervoze i mentalnog umora. Kod ekcema i svraba kože pripremale su se obloge, dok se čajem ili odvarom ispirala koža oko manjih rana.
Važno je naglasiti da je riječ o tradicionalnoj upotrebi, a ne zamjeni za medicinsku terapiju. Kod problema s jetrom, kožom ili drugim zdravstvenim tegobama potrebno je posavjetovati se s ljekarom.
Pije li se čestoslavica ili se nanosi na kožu?
Čestoslavica se tradicionalno koristi na oba načina. Čaj se pije kod tegoba s disajnim i probavnim sistemom, dok se odvar izvana upotrebljava za ispiranje kože, grla i stopala.
Dva recepta travara
Čajna mješavina za hronične kožne tegobe
Pomiješajte:
- 50 grama čestoslavice
- 50 grama lista koprive
- 50 grama divlje maćuhice (Viola tricolor)
Tri supene kašike mješavine prelijte sa 750 mililitara ključale vode. Poklopite i ostavite da odstoji pola sata. Procijedite i pijte tokom dana u manjim gutljajima, bez zaslađivanja.
Čajna mješavina protiv mentalnog umora
Pomiješajte po 50 grama:
- čestoslavice
- ružmarina
- matičnjaka
- lista celera
Jednu supenu kašiku mješavine prelijte šoljom ključale vode, poklopite i ostavite da odstoji pola sata. Nakon toga procijedite i pijte toplo, dvije do tri šolje dnevno.
Prije redovnog korištenja biljnih pripravaka savjetuje se konsultacija s ljekarom ili farmaceutom, naročito ako uzimate terapiju, imate hronične bolesti, trudni ste ili dojite.