Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je izvještaj za 2024. godinu. Iako je izlječiva, na vrhu liste bolesti koja je ubila najviše ljudi je tuberkuloza (TBC).
Dok se svijet posljednjih godina fokusirao na borbu protiv COVID-19, drevna pošast tiho se vratila na vrh zloglasne liste. Tuberkuloza, bolest koja tisućljećima prati čovječanstvo, ponovno je postala vodeći zarazni ubojica na globalnom nivou. Izvještaj WHO-a za 2024. godinu otkriva poražavajuću činjenicu: u 2023. godini tuberkuloza je odnijela 1,25 miliona života, nadmašivši COVID-19. Iako je izlječiva, ova bolest i dalje ubija gotovo dva života svake minute.
Najveći paradoks tuberkuloze leži u činjenici da posjedujemo alate za njeno suzbijanje, ali ona i dalje ubija dva čovjeka svake minute.
„Činjenica da TBC još uvijek ubija i pogađa toliki broj ljudi je sramotna, pogotovo jer imamo sredstva za prevenciju, dijagnostiku i liječenje“, izjavio je Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a.
Pandemija COVID-19 ozbiljno je narušila globalne napore u kontroli tuberkuloze. Zdravstveni sistemi preusmjerili su resurse, što je dovelo do drastičnog pada u dijagnosticiranju i liječenju. Kao posljedica, broj novootkrivenih slučajeva u 2023. godini dosegao je rekordnih 8,2 miliona, najviše otkad WHO prati podatke. Stručnjaci upozoravaju da iza ovih brojki stoji još veći broj nedijagnosticiranih osoba koje nesvjesno šire zarazu.
Tuberkuloza nije samo zdravstveni, već i duboko socijalni problem. Više od 95 % slučajeva i smrti događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Pothranjenost, siromaštvo, prenapučeni životni uslovi i HIV infekcija ključni su faktori rizika za širenje bolesti. Pet zemalja Indija, Indonezija, Kina, Filipini i Pakistan snosi više od polovice globalnog tereta.
Za pogođene porodice, dijagnoza TBC-a često znači finansijsku katastrofu. WHO procjenjuje da se polovina kućanstava suočava s troškovima koji premašuju 20 % njihovih godišnjih prihoda. To stvara začarani krug u kojem siromaštvo uzrokuje bolest, a bolest produbljuje siromaštvo.
Dodatni izazov predstavlja tuberkuloza otporna na više lijekova (MDR-TBC), smrtonosni oblik bolesti koji zahtijeva dugotrajno, složeno i skupo liječenje. Procjenjuje se da je samo oko 44 % oboljelih od MDR-TBC-a dijagnosticirano i započelo liječenje, što omogućuje daljnje širenje otpornih sojeva.
Najveća prepreka je kronični nedostatak finansijskih sredstava. U 2023. godini za usluge prevencije i liječenja TBC-a izdvojeno je tek 5,7 milijardi dolara, što je manje od polovine potrebnih 13 milijardi. Istovremeno, ulaganja u istraživanje i razvoj stagniraju na oko milijardu dolara godišnje, daleko ispod ciljanih 5 milijardi.
Ipak, napredak postoji. Razvoj brzih molekularnih testova poput Xpert MTB/RIF revolucionirao je dijagnostiku, omogućujući istovremeno otkrivanje bakterije i njene otpornosti na ključni lijek rifampicin.
U liječenju MDR-TBC-a, novi, kraći i potpuno oralni režimi poput BPaL-a (bedakvilin, pretomanid i linezolid) pokazuju visoku efikasnost i značajno olakšavaju terapiju pacijentima.
Najveća nada leži u razvoju novog cjepiva. Iako je postojeća BCG vakcina stara više od sto godina i pruža ograničenu zaštitu odraslima, u kliničkim ispitivanjima nalazi se više od deset obećavajućih kandidata, poput cjepiva M72/AS01E, koje bi moglo postati prvo novo cjepivo protiv TBC-a u posljednjih 100 godina.