Kroz historiju, guščija mast se koristila za liječenje bronhitisa, astme i kašlja, a i danas izaziva interesovanje zbog svojih potencijalnih ljekovitih svojstava. Međutim, postavlja se pitanje da li ona zaista pomaže kod plućnih bolesti ili je to samo još jedan narodni mit?
Svaka upala pluća ima infektivnu osnovu, zbog čega je primjena antibiotika neophodna. Ipak, guščija mast može imati blagotvorno dejstvo, jer po sastavu podsjeća na maslinovo ulje i može pomoći u uklanjanju naslaga sa plućnih alveola, koje su dio upalnog procesa.
Guščija mast je stoljećima bila prirodni lijek izbora u vrijeme kada savremeni lijekovi nisu bili dostupni. Danas se prepoznaje po karakterističnom mirisu i žutoj boji, a bogata je omega-3 masnim kiselinama, cinkom, selenom, bakrom, vitaminima B kompleksa i vitaminom E.
Guščija mast se uglavnom koristi kao pomoćno sredstvo uz standardne terapije na dva načina.
Kao oblog se nanosi na grudni koš, čime se poboljšava apsorpcija ljekovitih sastojaka. Toplota tijela razlaže sekret u bronhijama i olakšava njegovo izbacivanje (iskašljavanje).
Često se miješa sa toplim mlijekom, čajem ili medom kako bi se ublažio njen jak okus i podstaklo djelovanje iznutra.
Mast se obavezno čuva u frižideru i može trajati do šest mjeseci. Osim u medicinske svrhe, izuzetno je cijenjena u kulinarstvu zbog visoke tačke dimljenja (oko 190°C), što je čini idealnom za pečenje i prženje.
Iako je ljekovita, nije za svakoga. Upotrebu bi trebale izbjegavati:
- osobe sa povišenim holesterolom,
- trudnice i dojilje (uz obavezne konsultacije sa ljekarom),
- djeca mlađa od tri godine,
- osobe sa hroničnim bolestima jetre.
Obloge od guščije masti nikada ne treba stavljati ako osoba ima povišenu tjelesnu temperaturu, jer mast može dodatno zagrijati tijelo i pogoršati stanje.
Pomiješati po 200 g meda, aloje, guščije masti, šećera i pavlake sa 50 g kakaa. Blago podgrijati i uzimati po jednu kašiku tri puta dnevno.
Pomiješati 50 g rastopljene masti sa 50 g usitnjene biljke kalanhoje i nanositi ujutro i uvečer.