Stručnjaci iz Evrope upozoravaju da konzumacija ultra-prerađene hrane može značajno povećati rizik od razvoja srčanih oboljenja, dijabetesa, gojaznosti, pa čak i prerane smrti.
Prema najnovijem upozorenju Evropskog kardiološkog društva, javnost nije dovoljno informisana o štetnim posljedicama koje ultra-prerađena hrana može imati na zdravlje, a ljekari bi trebalo više da ukazuju na te rizike.
Stručnjaci posebno naglašavaju da se veliki broj proizvoda koji se predstavljaju kao zdravi zapravo ubraja u najproblematičniju vrstu hrane.
Ultra-prerađena hrana ne obuhvata samo tipičnu brzu hranu, već i veliki broj industrijski proizvedenih namirnica koje sadrže aditive, pojačivače ukusa, višak šećera i soli, kao i sastojke koji se inače ne koriste u kućnoj pripremi hrane, piše Healthline.
Ljekari upozoravaju da ovakav način ishrane može podsticati upalne procese u organizmu, narušavati ravnotežu crijevne flore i doprinositi razvoju povišenog krvnog pritiska, povećanog holesterola i dijabetesa.
Prema podacima evropskih stručnjaka, osobe koje konzumiraju velike količine ultra-prerađene hrane imaju znatno veći zdravstveni rizik: oko 19% veće šanse za bolesti koronarnih arterija, 13% veći rizik od atrijalne fibrilacije i čak 65% veći rizik od smrtnosti povezane sa kardiovaskularnim oboljenjima.
Pored uticaja na srce i krvne sudove, istraživanja ovu vrstu hrane povezuju i sa slabljenjem kostiju i mišića, poremećajima plodnosti, povećanim rizikom od raka, kao i ubrzanim kognitivnim propadanjem.
Stručnjaci ističu da problem ultra-prerađene hrane nije samo u kalorijskoj vrijednosti.
Kardiolog Čeng-Han Čen objašnjava da ova hrana štetno utiče na organizam i iz drugih razloga, ne samo zbog viška energije koji unosi.
On navodi da ovakvi proizvodi često sadrže velike količine dodatog šećera, nezdravih masti i natrijuma, što može podstaći upalne procese u tijelu i povećati rizik od razvoja srčanih bolesti.
Takođe ističe da ultra-prerađena hrana može narušiti ravnotežu prirodnih bakterija u crijevima, što dodatno negativno utiče na cjelokupno zdravlje organizma.
Problem je i u tome što se zbog ovakvog načina ishrane smanjuje unos voća, povrća, integralnih žitarica i drugih namirnica koje imaju zaštitno djelovanje na srce.
Mnogi ljudi pritom nisu ni svjesni koliko često u stvari konzumiraju ultra-prerađenu hranu.
Stručnjaci upozoravaju da u SAD više od polovine ishrane odraslih potiče iz ultra-prerađene hrane, dok se sličan obrazac ishrane sve više primjećuje i u evropskim zemljama.
Glavni razlozi za to su što je ovakva hrana praktična, dugotrajna, često jeftinija i veoma prisutna kroz agresivno oglašavanje.
Zbog toga kardiolozi savjetuju da se više pažnje posveti čitanju deklaracija i izboru što jednostavnijih namirnica, sa što manje dodataka i aditiva.
Ljekari naglašavaju da cilj nije potpuna zabrana, već postepeno zamjenjivanje svakodnevnih proizvoda zdravijim alternativama.
Tako se, na primjer, preporučuje korištenje domaćih preliva za salatu umjesto kupovnih, običnog jogurta umjesto zaslađenih varijanti, kao i ovsene kaše sa voćem umjesto instant proizvoda. Također se savjetuje izbor svježeg mesa umjesto industrijski prerađenih mesnih proizvoda.
Profesor Kristofer Gardner sa Stanforda poručuje da bi ishrana trebalo da se zasniva na što više prirodnih i minimalno prerađenih namirnica poput voća, povrća, mahunarki, sjemenki i integralnih žitarica. Ističe da se, kada se organizam navikne na kvalitetniju hranu, smanjuje i želja za ultra-prerađenim proizvodima.
Stručnjaci naglašavaju da su upravo svakodnevne, naizgled male odluke u ishrani one koje dugoročno imaju najveći utjecaj na zdravlje srca i cijelog organizma.