Nova klinička studija istraživača sa University College London (UCL) i Univerzitetske bolnice u Londonu (UCLH) otkrila je da osobe koje jedu minimalno prerađenu hranu gube duplo više kilograma u odnosu na one koji konzumiraju ultra-prerađene namirnice – i to bez potrebe da jedu manje.
Studija, objavljena u uglednom časopisu Nature Medicine, prva je ove vrste koja je uporedila ultra-prerađenu i minimalno prerađenu ishranu u stvarnim životnim uslovima, a ujedno je i najduža eksperimentalna studija o utjecaju ultra-prerađene hrane.
Učesnici su podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa je započela sa osmonedjeljnom dijetom zasnovanom na minimalno prerađenim namirnicama, poput zobene kaše i domaće bolonjeze. Nakon toga su imali pauzu od četiri sedmice, pa su prešli na dijetu bogatu ultra-prerađenom hranom – poput gotovih obroka i energetskih pločica. Druga grupa je imala obrnut redoslijed.
Dijete su bile nutritivno izbalansirane prema britanskim smjernicama za zdravu ishranu (Eatwell Guide), uključujući optimalne količine masti, proteina, ugljikohidrata, soli, vlakana, voća i povrća. Učesnici su dobijali više hrane nego što im je potrebno i mogli su jesti koliko žele.
Nakon osam sedmica, obje grupe su izgubile na težini, ali je gubitak bio skoro duplo veći kod onih koji su konzumirali minimalno prerađenu hranu – 2,06% u odnosu na 1,05% kod ultra-prerađene hrane. To znači da su osobe na minimalno prerađenoj ishrani unosile oko 290 kalorija manje dnevno, dok su oni na ultra-prerađenoj unosili oko 120 kalorija manje – bez da im je to bilo naloženo.
Najvažnije, kod osoba koje su konzumirale minimalno prerađenu hranu, gubitak kilograma dolazio je isključivo iz masnog tkiva i vode, bez gubitka mišićne mase, što ukazuje na zdraviji sastav tijela.
Pored težine, učesnici su prijavljivali značajno bolju kontrolu želje za hranom, posebno kada su jeli minimalno prerađenu hranu. Osjetili su duplo bolju sposobnost da obuzdaju porive, čak četiri puta bolju kontrolu nad žudnjom za slanom hranom i bolju otpornost prema omiljenim namirnicama.
Profesor Chris van Tulleken sa UCL-a istakao je da globalni prehrambeni sistem favorizira nezdravu, ultra-prerađenu hranu zbog niske cijene i dostupnosti, te da bi politika javnog zdravstva trebala više pažnje posvetiti tome, umjesto da krivicu svaljuje na pojedinca.
Učesnici su, inače, prije početka studije jeli ishranu bogatu ultra-prerađenim namirnicama. Kada su prešli na uravnoteženu, ali i dalje ultra-prerađenu dijetu u okviru studije, neki pokazatelji zdravlja čak su se poboljšali, što ukazuje da i među tim namirnicama postoje razlike.
Profesorica Rachel Batterham iz UCL Centra za istraživanje gojaznosti zaključila je:
„Najbolji savjet koji možemo dati ljudima jeste da se što više drže zvaničnih prehrambenih smjernica – da ograniče unos šećera, soli i zasićenih masti, a da jedu više vlakana, voća, povrća i mahunarki. Izbor manje prerađene hrane, kuhanje kod kuće i izbjegavanje gotovih jela, donose dodatne koristi za zdravlje i tjelesnu težinu.“
Ova istraživanja finansijski su podržali britanski Nacionalni institut za istraživanja zdravlja i Rosetrees Trust.