Guščija mast, nekada nezaobilazan sastojak u svakoj kući, kroz historiju je imala važno mjesto u narodnoj medicini, posebno kod tegoba s disajnim organima. Stari su vjerovali da „čisti pluća kao metlom“ i da jača cijeli organizam, ali ostaje pitanje koliko u tome ima naučne osnove.
Guščija mast se ponekad koristi kao dopuna terapiji jer je po strukturi slična maslinovom ulju, pa se u narodnom shvatanju smatralo da može pomoći u „čišćenju pluća“ i olakšavanju disanja.
Guščija mast se stoljećima koristila kod bronhitisa, kašlja i drugih respiratornih problema. Prije razvoja savremene medicine često je bila prva pomoć u domaćinstvima.
U nekim krajevima se i danas spominje kao dodatna podrška kod ozbiljnijih stanja, ali uz oprez i ne kao zamjena za medicinsku terapiju.
Sadrži masne kiseline, kao i vitamine i minerale poput vitamina E i B kompleksa, cinka, selena i bakra. Zbog toga se vjeruje da može imati određeni uticaj na imunitet i opšte stanje organizma, ali se preporučuje umjerenost.
Najčešće se koristi spolja, kao oblog na grudima, gdje toplota može pomoći u olakšavanju disanja i razgradnji sekreta.
U narodnoj medicini se koristila i za njegu kože i ublažavanje kašlja. Čuva se u frižideru i može trajati nekoliko mjeseci, a koristi se i u kuhinji za pripremu određenih jela.
Ne preporučuje se osobama sa povišenim holesterolom, trudnicama, dojiljama i maloj djeci. Također, osobe sa problemima jetre trebaju biti posebno oprezne.
Danas je domaća guščija mast sve rjeđa, ali se još može pronaći kod pojedinih proizvođača, posebno u ruralnim područjima.