Naučnici su došli do saznanja koja vampirsku lignju predstavljaju kao jednu od najvažnijih vrsta za razumijevanje evolucije glavonožaca. Ova neobična, drevna životinja, koja uprkos nazivu nije ni lignja ni vampir, zadržala je genetske osobine starije od savremenih loza liganja i oktopoda. Upravo zato stručnjaci smatraju da može otkriti kako su nastali i razvijali se današnji glavonošci.
Tim genomičara s Univerziteta u Beču ističe da su nalazi izuzetno vrijedni za nauku. „Vampirska lignja čuva genetsku baštinu koja prethodi linijama i liganja i oktopoda“, objašnjavaju istraživači. „Daje nam direktan uvid u najranije faze evolucije glavonožaca, u period kada su se počele formirati njihove ključne osobine.“
Analiza njenog genoma pomaže naučnicima da rekonstruišu kako su se drevni morski organizmi prilagođavali dubinama, promjenama u okeanima i različitim ekološkim uslovima. Upravo zbog tih izuzetno starih genetskih tragova, vampirska lignja postaje važan „živi prozor“ u prošlost – u vrijeme kada su se iz primitivnih predaka razvijale savremene vrste složenih i inteligentnih glavonožaca.
Stručnjaci naglašavaju da će dalja istraživanja ove vrste omogućiti još detaljnije razumijevanje porijekla i evolutivnih veza unutar cijele grupe, ali i pomoći u tumačenju razvoja osobina poput prilagođavanja na duboke morske predjele, specifičnih načina ishrane i neobičnih reproduktivnih strategija.
Vampirska lignja, koja je sama po sebi evolucijski „preživjela“ miliona godina gotovo bez promjena, tako postaje jedan od ključnih modela za naučnike koji žele razumjeti kako je nastala raznolikost života u svjetskim morima.