Nekada često korištena kod nas, a i danas popularna u zemljama Istočne Evrope i još nekim krajevima svijeta, heljda je jedna od najstarijih kultivisanih biljaka. Često se pogrešno svrstava u žitarice i gaji se kao žitarica, ali zapravo spada u posebnu kategoriju biljaka. Za ishranu se najviše koristi oljušteno sjeme heljde, brašno, a rjeđe mladi listovi biljke kao povrće.
Nutritivni profil sjemena heljde je veoma bogat. Heljda obiluje vlaknima, proteinima i složenim ugljenim hidratima. Bogata je kompleksom B vitamina i mineralima poput mangana, magnezija i fosfora. Ne sadrži gluten, pa je pogodna i za osobe koje imaju intoleranciju na gluten ili celijakiju.
Heljda se može pripremati na različite načine. U Istočnoj Evropi popularna je u obliku kaše koja se jede sa povrćem i mesom. Brašno od heljde koristi se za pripremu hljeba, kolača, palačinki i tjestenine.
Kod nas se može naći u obliku sirovog oljuštenog sjemena, pečenog oljuštenog sjemena, posebno pogodnog za pravljenje kaše, kao i u raznim korama za pite i tjesteninu.
Recept za brzo i ukusno jelo od heljde:
Obarite heljdu i ocijedite je.
U posebnoj tavi prodinstajte crni luk, bijeli luk, prasu i šampinjone sa malo ulja i soli.
Pomiješajte s kuhanom heljdom, posolite i začinite po želji, te dodajte malo soka od paradajza.
Opcionalno, možete dodati malo kapara ili usoljenih zelenih maslina bez košpice.