Latvijski ministar odbrane želi ponovno uvesti obavezni vojni rok kako bi se njegova zemlja mogla odbraniti u slučaju da Rusija tako iznenadno napadne da je NATO ne može spriječiti.
Latvija — članica NATO-a i EU-a koja graniči s Rusijom — ukinula je obaveznu vojnu službu 2007. godine.
Ali ranije ovog mjeseca, ministar odbrane Artis Pabriks najavio je planove za ponovno uvođenje vojnog roka za osobe od 18 do 27 godina nakon ruske invazije na Ukrajinu, rekavši da je to nužan korak da zemlja "preživi". Latvijski predsjednik rekao je da također podržava ovaj potez, piše Insider.
U ovosedmičnom intervjuu za Insider, Pabriks, koji je i potpredsjednik latvijske vlade, rekao je da više građana treba vojnu obuku jer zemlja očekuje napad iz Rusije.
Rekao je da latvijska obavještajna služba sugerira da bi ruski napad mogao doći bez upozorenja, što znači da odbrana NATO-a možda neće biti spremna zaustaviti ga.
"Čak i ako smo članica NATO-a, naš prvi izazov i opasnost dolazi od vrlo brzog napada Rusije", rekao je Pabriks.
"Mi smo naravno računali koliko snaga Rusija može prikupiti na našim granicama u roku od 24 ili 48 sati. I znajući da će NATO-u trebati određeno vrijeme da razmisli o tome, mi sami moramo biti spremni braniti svaki pedalj i svaki centimetar našeg teritorija."
Povelja NATO-a kaže da se napad na jednu državu članicu tretira kao napad na sve, što znači da bi druge nacije stale u odbranu Latvije.
Ali Pabriks je rekao da Latvija - koju su Sovjeti okupirali prije nego što je proglasila nezavisnost 1990. - treba znatno ojačati vlastitu odbranu jer je ruski napad vrlo vjerovatan.
"Spremni smo učiniti sve kako ne bismo ponovili naše gorke lekcije iz historije kada nas je Sovjetski Savez okupirao", rekao je.
"Ne možemo si dopustiti da izgledamo slabi. Moramo biti jaki. Nismo uplašeni i jednostavno smo budni, spremni, jer više nećemo živjeti pod ovom stranom vladavinom i ovom okupacijom kao naši preci."
Obavezni vojni rok od sljedeće godine
Za uvođenje obaveznog služenja vojnog roka još je potrebno odobrenje državnog parlamenta i novi zakon.
Pabriks očekuje da će to proći i rekao je da bi se to moglo dogoditi ove godine — što znači da bi prvih 500 ljudi moglo ući u službu u januaru 2023.
Ti prvi ljudi volontirali bi kao dio prve faze plana, a na kraju bi svi latvijski muškarci u dobi od 18 do 27 godina morali odraditi 11 mjeseci službe.
Tih 11 mjeseci činilo bi se od tri mjeseca temeljne obuke, tri mjeseca specijalizacije i pet mjeseci "integracije u jedinice i kolektivne obuke".
Oni bi također primali mjesečnu plaću od "do 400 eura, besplatnu hranu i smještaj u vojnim barakama", saopštilo je ministarstvo odbrane.
Pabriks je rekao kako također vjeruje da je plan popularan među većinom stanovništva.
Očekujući napad
Pabriks je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu dokazala potrebu vraćanja obaveznog vojnog roka u Latviju.
Rekao je da Latvija vjeruje da će, bez obzira na to hoće li Rusija pobijediti ili izgubiti u Ukrajini, "Rusija ostati nepouzdan susjed s imperijalnim ambicijama sljedeće desetljeće".
Ukrajinu je, poput Latvije, prethodno okupirao Sovjetski Savez, a ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdio je da je Ukrajina s pravom dio Rusije kao opravdanje za invaziju.
"To znači da nam Ukrajina daje vremena da se pripremimo", rekao je Pabriks. "Dok se Ukrajinci bore, žao mi je što moram reći, mi kao Latvijci i kao Evropljani imamo priliku pripremiti se."
Pabriks je rekao da će ta služba ojačati latvijsku vojsku kako bi se mogla boriti protiv ruskog napada, ali i djelovati kao sredstvo odvraćanja od ruskih planova.
"Rusi nisu ludi. Vidjet će da smo spremni za odbranu", rekao je.
"I drugo, ako se katastrofa dogodi, tada bismo imali dovoljno snaga da branimo naše slobode."
Što se tiče toga kakav bi napad Rusija mogla napraviti, Pabriks je rekao da se "svašta može dogoditi, jer ova imperijalna zemlja nikada nije odustala od tih ambicija".
Rusija je do sada napravila nejasne tretmane prema baltičkim zemljama, među kojima je Latvija. U aprilu je Rusija rekla da će staviti nuklearno oružje u baltičku regiju, a Estonija je rekla da je Rusija simulirala raketne napade na nju.
Susjedi Latvije također su pojačali svoju odbranu zbog ruske invazije na Ukrajinu: Švedska i Finska su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u, Finska planira izgraditi barijere duž svoje ruske granice, a Estonija i Litva su pojačale vojne vježbe.
Pabriks je rekao da kada njegova zemlja vrati vojni rok, ne može vidjeti da će opet završiti kao prije 15 godina.
"Rubikon je pređen", rekao je. "Nećemo ga više ispustiti."
