Najdugovječniji stanovnici okeana skrivaju tajnu dugog života u mitohondrijima, dok polako broje čak i više stoljeća na morskom dnu.
Ispod valova sjevernog Atlantika živi životinja na koju malo ko obraća pažnju, osim ako nije na tanjiru, ali koja tiho prkosi zubu vremena. Okeanski kvahog ili islandski ciprin (Arctica Islandica), veliki je školjkaš sposoban živjeti stoljećima, možda i preko pet stotina godina. Njegova neupadljiva ljuštura krije jednu od najznačajnijih tajni dugovječnosti prirodnog svijeta.
Kvahog nastanjuje pješčana morska dna duž obje obale Atlantika, od Floride i Cádiza u Španiji do Quebeca i Norveške. On nam služi za hranu i već je dugo dio ljudske prehrane. Njegov oklop, označen finim linijama rasta sličnim godovima na drveću, može otkriti i njegovu starost.
Najstariji poznati primjerak istraživači su nazvali Hafrún, što je islandski termin koji znači "misterija okeana". Hafrún je rođen 1499. godine i tiho je živio od skromne obalne prehrane u blizini Islanda do 2006. godine, kada ga je iskopao tim s britanskog Univerziteta u Exeteru.
Njegova starost je u početku objavljena kao nešto više od 400 godina, ali detaljnije čitanje linija rasta pokazalo je da je zapravo star 507 godina, kaže Paul Butler, sklerohronolog sa Univerziteta Exeter. Butler napominje da u ledenim vodama Islanda mogu postojati čak i starije jedinke.
Tajna takve dugovječnosti leži u mitohondrijima kvahoga, odnosno proizvođačima energije u ćeliji.
Imati robusne mitohondrije, koje Arctica islandica ima, ključno je za zdravo starenje.
Mitohondriji te školjke imaju stabilniju građu i učinkovitiji sistem prijenosa elektrona, što smanjuje oksidativni stres i doprinosi njihovoj dugovječnosti.
Stručnjaci upoređuju tu efikasnost s upravljanjem prometom u kojem su procurjeli elektroni poput izduvnih gasova automobila. Kod kvahoga, mitohondrijski "semafori" sprječavaju nakupljanje reaktivnih kisikovih spojeva (ROS). Kvahog stoga neutralizira preostale reaktivne kisikove spojeve, čime smanjuje oksidativni stres.
Preživljavanje u okruženjima s niskim udjelom kisika također je oblikovalo njihovu izdržljivost. Arctica može ostati sa zatvorenim oklopom bez korištenja škrga za hvatanje kisika oko sedam dana.
Iako ljudska dugovječnost i dalje ostaje nedostižan cilj, lekcije za našu dugovječnost se mogu kriti u brizi za mitohondrije.
"Moj savjet za duži život je da se brinete o svojim mitohondrijima: vježbajte, jedite dobro i tuširajte se hladnom vodom... Hladni tuševi potiču mehanizme kontrole kvalitete mitohondrija", savjetuje na kraju Pierre Blier.