Čaša kiselog mlijeka košta manje od jedne marke, a mnogi ga piju u pogrešno vrijeme. Stručnjaci ističu da upravo način i vrijeme konzumacije mogu napraviti razliku kada je riječ o probavi.
Zašto kiselo mlijeko pomaže probavi?
Glavnu ulogu imaju bakterije mliječne kiseline koje mlijeko pretvaraju u kiselo. One dospijevaju žive do crijeva i pomažu održavanju zdrave crijevne mikroflore, što može doprinijeti redovnijoj stolici i boljoj probavi.
Neka istraživanja pokazuju da redovan unos fermentiranih mliječnih proizvoda može skratiti vrijeme prolaska hrane kroz crijeva, što osobama sklonim zatvoru može olakšati pražnjenje.
Međutim, nije svako kiselo mlijeko jednako. Da bi imalo pozitivan učinak na probavu, proizvod mora sadržavati žive bakterijske kulture. Zato obratite pažnju na deklaraciju i birajte proizvode s kraćim rokom trajanja i oznakom da sadrže žive kulture.
Može li pomoći pri mršavljenju?
Često se može čuti tvrdnja da kiselo mlijeko "sagorijeva masnoće", ali to nije sasvim tačno.
Mnogo je preciznije reći da čaša kiselog mlijeka, koja sadrži oko 80 kalorija, može biti dobra zamjena za kalorične grickalice. Zahvaljujući proteinima i fermentaciji, duže pruža osjećaj sitosti, pa može pomoći u smanjenju ukupnog unosa kalorija.
Pregledni rad objavljen u stručnom časopisu Nutrients navodi da fermentirani mliječni proizvodi mogu imati pozitivan utjecaj na crijevnu mikrofloru i regulaciju tjelesne težine, ali naglašava da rezultat zavisi od ukupne ishrane i životnih navika.
Kada ga je najbolje piti?
Vrijeme konzumacije može biti važno.
Čaša kiselog mlijeka ujutro, na prazan želudac, može pomoći aktiviranju probave prije doručka. Druga dobra opcija je navečer, otprilike pola sata prije spavanja, posebno nakon obilnijeg obroka, kada može ublažiti osjećaj nadutosti.
Ipak, ne treba pretjerivati. Dvije čaše dnevno sasvim su dovoljne, dok veće količine kod osoba osjetljivih na laktozu mogu izazvati nadutost i gasove. Ako inače teško podnosite mlijeko, počnite s pola čaše i pratite kako vaš organizam reaguje.
Osobe koje imaju dijabetes, bolesti štitne žlijezde ili izraženu intoleranciju na laktozu trebale bi se prije redovne konzumacije posavjetovati sa svojim ljekarom, jer potrebe i podnošljivost mogu biti različite.