Česti umor, učestalo mokrenje i stalna žeđ spadaju među najčešće simptome koje pacijenti primijete kada im je šećer u krvi povišen, čak i prije nego što dođe do dijagnoze dijabetesa. Ovi znakovi su prvi alarm da je tijelo u neravnoteži, a lijekovi sami po sebi često ne mogu održavati nivo šećera optimalnim bez dodatnih mjera poput pravilne ishrane, fizičke aktivnosti i drugih zdravih navika koje preporučuju ljekari i nutricionisti.
Šta se dešava kada vrijednosti glukoze dostignu 10 mmol/l?
Popularni lijekovi za kontrolu šećera u krvi podigli su opću svijest o značaju dobre kontrole glukoze. Stabilne vrijednosti šećera u krvi neophodne su za opće zdravlje i pravilno funkcioniranje vitalnih organa. Ljekari naglašavaju da se šećer kontroliše lijekovima, ali i zdravim životnim navikama.
"Djelovanje lijekova bit će ograničeno ako nije praćeno odgovarajućim stilom života", kaže dr. Serena Cardillo, profesorica kliničke medicine i endokrinologinja s Penn Medicine.
Gornja granica šećera, kada su vrijednosti 6,1 mmol/l, uglavnom nije praćena simptomima i lako se može provjeriti laboratorijskim analizama krvi. Problem je što pacijenti često nemaju jasne tegobe, koje se javljaju tek kada vrijednost glukoze pređe 10 mmol/l. Stručnjaci zato savjetuju da osluškujemo svoje tijelo i reagujemo kada primijetimo pojačanu razdražljivost, jaku žudnju za hranom ili pad energije. Moguće je da će biti potrebni lijekovi, ali ih moraju pratiti i sljedeće navike.
Namirnice bogate vlaknima
"Obroci bogati vlaknima spriječit će nagli skok glukoze nakon jela. Vlakna se sporo razgrađuju i apsorbiraju, osiguravajući tijelu kontinuiran priliv energije", objašnjava dr. Anthony Pick, endokrinolog iz Northwestern Medicine.
Ova hrana daje i duži osjećaj sitosti te štiti tijelo od prekomjernog unosa kalorija i gojaznosti. Istraživanja pokazuju da biljna vlakna nisu dovoljno zastupljena u ishrani stanovnika razvijenog zapadnog svijeta. Preporučenih 22 do 34 grama vlakana dnevno konzumira tek oko pet posto ljudi. Vlakana koja pomažu u kontroli povišenog šećera ima u zelenom povrću, mahunarkama, integralnim žitaricama, jabukama i bobičastom voću.
Adekvatan unos proteina
Proteini imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju organizma te osiguravaju duži osjećaj sitosti. Razne vrste mesa, riba, jaja, grah, orašasti plodovi i tofu dobri su izvori proteina.
"Dobra kombinacija ugljikohidrata i proteina osigurat će adekvatne nivoe šećera nakon obroka", navodi dr. Cardillo.
Stručnjaci preporučuju dnevni unos proteina od 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase kako bi se spriječio gubitak mišićne mase i nagle oscilacije šećera u krvi. Ipak, ne treba pretjerivati jer se višak proteina može pretvoriti u glukozu i dodatno otežati kontrolu šećera.
Dovoljan unos vode
Voda je neophodna za pravilno funkcioniranje ćelija, organa i tkiva, ali i za regulaciju povišenog šećera. Potreba za vodom zavisi od fizičke aktivnosti i tjelesne mase. Preporučeni dnevni unos iznosi oko 3,7 litara tečnosti za muškarce i oko 2,7 litara za žene.
"Dehidracija može dovesti do višeg nivoa šećera u krvi, zato je važno da osobe s dijabetesom piju dovoljno vode tokom dana. Također se savjetuje ograničavanje unosa kofeina, jer djeluje kao diuretik", ističe dr. Cardillo.
Jabukovo sirće kod povišenog šećera
Jabukovo sirće se koristi kao dodatak jelima, ali i kao pomoćno sredstvo za regulaciju šećera i holesterola. Sadrži biljna vlakna, vitamine A, B i C, željezo, magnezij, natrij i pektin.
Analiza studija iz 2021. godine pokazala je da su pacijenti koji su konzumirali jabukovo sirće natašte snizili nivo glukoze u krvi. Jedna kašika jabukovog sirćeta razmućena u čaši vode, prema vjerovanju, ubrzava metabolizam i smanjuje nivo šećera.
Namirnice bogate probioticima
Probiotici su živi mikroorganizmi koji poboljšavaju zdravlje crijeva i nalaze se u jogurtu, kiselom kupusu i drugim fermentiranim namirnicama. Posredno mogu pomoći i u kontroli šećera.
"Zdrava crijeva mogu povećati osjetljivost na inzulin i regulirati vrijednosti A1C", kaže dr. Cardillo, dodajući da se probiotici nalaze u jogurtu, kefiru, kimčiju, misu, tempehu i hljebu od kiselog tijesta.
Glikozilirani hemoglobin HbA1c koristi se za dugoročnu kontrolu šećera u krvi i pokazuje prosječnu vrijednost glukoze u posljednja dva do tri mjeseca.
Redovna fizička aktivnost
Fizička aktivnost je jedan od najboljih načina kontrole šećera, ali i holesterola. Stručnjaci preporučuju 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično ili 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti, uz trening snage barem dva puta sedmično.
"Vježbe koje aktiviraju kardiovaskularni sistem snižavaju šećer u krvi, dok povećanje mišićne mase poboljšava iskorištavanje inzulina", objašnjava dr. Cardillo.
Kontrola stresa
Emocionalni stres utiče na nivo šećera u krvi jer hormon kortizol može izazvati nagle promjene glukoze.
"Joga, meditacija i vježbe disanja mogu značajno sniziti povišen šećer kod nekih pacijenata", navodi dr. Pick.
Upotreba suplemenata
Neki suplementi mogu pomoći u regulaciji glukoze, poput berberina, mio-inozitola, alfa-lipoične kiseline, cimeta i hroma. Ipak, prije njihove upotrebe obavezno je savjetovanje s ljekarom.
"Prirodne metode mogu biti korisne, ali nisu dovoljne same po sebi. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom lijekova, zdrave ishrane, redovne fizičke aktivnosti, kvalitetnog sna i dobre kontrole stresa", zaključuje dr. Pick.