Vitamin K, koji se nalazi u zelenom lisnatom povrću, biljnim uljima, žitaricama, kao i u nekim vrstama mesa i sireva, neophodan je za brojne tjelesne funkcije, uključujući i zdravlje srca.
Vitamin K sprječava taloženje kalcija na zidovima arterija i drugih glavnih krvnih sudova, smanjujući ukočenost krvnih sudova i omogućavajući nesmetan protok krvi.
Smjernice britanskog NHS-a navode da većina ljudi može dobiti sav potreban vitamin iz hrane, iako se suplementi mogu kupiti po relativno niskoj cijeni.
Jan Olav Ašed, profesor na Univerzitetu Inland Norway, kaže da uklonjeni kalcij odlazi direktno u naše kosti, što vitamin K čini dvostruko korisnim.
"Vitamin K je neophodan za premještanje kalcija iz srca i krvnih sudova u kosti, čime se poboljšava i zdravlje srca i zdravlje kostiju", rekao je on.
I dok bi se moglo pomisliti da je potrebno svakodnevno uzimati velike količine suplemenata vitamina K kako bi arterije ostale čiste i elastične, on tvrdi da se sve što je potrebno može dobiti iz ishrane, ako se jede dovoljno povrća.
"Problem je što savremena ishrana često sadrži samo dvije male porcije povrća dnevno, na primjer brokoli, koji sadrži vitamin K", objasnio je.
Povećanje nivoa vitamina K u organizmu ne pomaže samo da krv teče nesmetano, već je povezano s nizom korisnih zdravstvenih ishoda.
Profesorica Peni Vard, farmaceutska stručnjakinja s King’s College London, rekla je da ga nova istraživanja predstavljaju kao sredstvo koje može pomoći u sprečavanju demencije.
"Opservacione studije sugeriraju da odrasli koji imaju ishranu bogatu vitaminom K žive duže i rjeđe razvijaju srčane bolesti ili demenciju", rekla je ona.
Dodala je da vitamin K može pomoći u očuvanju normalne funkcije mozga sprječavanjem odumiranja moždanih ćelija i doprinosi uklanjanju toksičnih amiloidnih proteina iz mozga.
Ranije ove godine istraživači su otkrili da pridržavanje MIND dijete može smanjiti rizik od Alchajmerove bolesti za više od polovine, a namirnice bogate vitaminom K imaju značajno mjesto u toj ishrani.
MIND dijeta
MIND dijeta kombinuje elemente mediteranske i DASH dijete, fokusirajući se na namirnice za koje istraživanja sugeriraju da pomažu očuvanju funkcije mozga.
U prvoj analizi njenih koristi, objavljenoj u časopisu „Alzheimer’s & Dementia“ 2015. godine, praćeno je više od 900 učesnika u prosjeku četiri i po godine. Oni koji su se najdosljednije pridržavali ove dijete smanjili su rizik za 53 posto.
Ali to nije jedini način na koji vitamin K može poboljšati zdravlje.
"Vitamin K ima povoljan efekat na različite proteine u tijelu koji pomažu u očuvanju zdrave koštane mase i, što je važno, sprječavaju nakupljanje kalcijskih naslaga u arterijama koje mogu dovesti do srčanog i moždanog udara", rekla je profesorica Vard.
Koliko je vitamina K dovoljno?
Riječ je o vitaminu rastvorljivom u mastima, što znači da se može skladištiti u tijelu, a postoji u dva oblika, vitamin K1 i vitamin K2.
Vitamin K1 se uglavnom nalazi u lisnatom zelenom povrću, prokelju, brokulama, šparogama i zelenom kupusu, dok vitamin K2 potječe iz fermentisane hrane i životinjskih proizvoda poput jaja, pileće jetre i bataka.
Također se nalazi u mliječnim proizvodima kao što su punomasno mlijeko, jogurt i sirevi, uključujući goudu.
Zanimljivo je da imaju različite korisne efekte. Istraživanja sugeriraju da vitamin K1 ima veću ulogu u procesima zgrušavanja krvi, dok vitamin K2 može biti efikasniji u usmjeravanju kalcija dalje od arterija.
NHS navodi da bi većina ljudi trebala unositi dovoljno vitamina K kroz uravnoteženu ishranu, pri čemu je odraslima potrebna dnevna doza od približno jednog mikrograma po kilogramu tjelesne mase.
Suplementi se prodaju na internetu i u prodavnicama zdrave hrane, odvojeno kao vitamin K1 i K2, ali profesorica Vard naglašava da je unos putem hrane uglavnom dovoljan. Ipak, nedostatak je moguć. Nizak nivo vitamina K povezuje se s različitim zdravstvenim problemima, uključujući poremećaje zgrušavanja krvi, loš razvoj kostiju i kardiovaskularne bolesti.
Stefanos Rumeliotis, specijalista za bubrege na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, rekao je da je 96 posto pacijenata s hroničnom bolešću bubrega ozbiljno deficitarno u vitaminu K.
Oprezno sa suplementima
Prije nego što se počne s povećanim unosom kelja ili suplemenata, NHS upozorava na oprez.
Navode da suplementacija ispod 1 miligrama vitamina K vjerovatno neće izazvati štetu, ali osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi trebaju ih izbjegavati zbog mogućih opasnih interakcija. To je zato što varfarin, uobičajeni lijek koji se koristi za liječenje krvnih ugrušaka, blokira djelovanje ovog vitamina u organizmu.
Normalan unos vitamina K putem ishrane obično se može održavati i tokom uzimanja varfarina, ali treba izbjegavati nagle ili značajne promjene.
"Ljudi koji uzimaju antikoagulant varfarin ne bi trebali mijenjati unos vitamina K bez konsultacije s ljekarom, jer on poništava dejstvo varfarina na zgrušavanje krvi. Međutim, direktni oralni antikoagulansi, apiksaban, rivaroksaban ili dabigatran, neće biti pogođeni, jer ovi lijekovi ne stupaju u interakciju s vitaminom K", rekla je profesorica Vard.