Dana 27. augusta 1883. godine vulkan Krakatoa, smješten između Jave i Sumatre, proizveo je najglasniji zvuk zabilježen u modernoj historiji. Eksplozija se čula na udaljenosti do 4.800 kilometara, a posljedice su promijenile klimu i odnijele desetine hiljada života.
Najglasniji zvuk u historiji
Prema procjenama naučnika, posljednja erupcija Krakatoe dostigla je čak 310 decibela na mjestu eksplozije. To je daleko iznad praga pucanja ljudske bubne opne i mnogo snažnije od eksplozije atomske bombe.
Naučnici objašnjavaju da se pri toj jačini više ne radi o običnom zvuku, već o ogromnom atmosferskom udarnom talasu.
Talasi pritiska obišli Zemlju više puta
Eksplozija je proizvela snažne talase pritiska koje su registrovale meteorološke stanice širom svijeta. Talasi su obišli Zemlju tri do četiri puta u oba smjera i ostali mjerljivi gotovo pet dana.
Mornari udaljeni hiljadama kilometara prijavljivali su da čuju zvuke nalik topovskoj paljbi.
Erupcija koja je promijenila klimu
Prema historijskim podacima, u erupciji i cunamijima poginulo je oko 36.000 ljudi. Talasi cunamija dostizali su visinu veću od 40 metara.
Ogromne količine pepela završile su u atmosferi i naredne godine smanjile globalnu temperaturu za između 0,5 i 0,8 stepeni Celzijusa. Zbog toga je 1884. godina ostala poznata kao „godina bez ljeta“.
Hunga Tonga podsjetila svijet na Krakatoau
Sličan fenomen zabilježen je tek 2022. godine nakon erupcije podvodnog vulkana Hunga Tonga u južnom Pacifiku. Iako je bio slabiji od Krakatoe, i taj događaj proizveo je talase pritiska koji su obišli planetu.
Savremeni instrumenti tada su potvrdili mnoge stare procjene o snazi erupcije Krakatoe.
Zašto je ovo i danas važno
Područje Sundskog moreuza i danas je jedno od ključnih svjetskih pomorskih i energetskih ruta. Velika vulkanska erupcija u toj regiji mogla bi ozbiljno poremetiti transport nafte, gasa i robe širom svijeta.
Iako je tehnologija praćenja vulkana danas mnogo naprednija, naučnici i dalje ne mogu precizno predvidjeti trenutak velikih erupcija.