Na zdravlje utječu način života, ishrana i navike, ali genetika također ima veliku ulogu u razvoju pojedinih bolesti. Ako su određene zdravstvene probleme imali vaši roditelji ili bake i djedovi, postoji veća vjerovatnoća da se oni pojave i kod vas.
Doktorica Kler Grejnger izdvojila je tri česta zdravstvena stanja kod kojih genetika može igrati značajnu ulogu.
Dijabetes
Postoje dva osnovna tipa dijabetesa. Dok je dijabetes tipa 1 autoimuna bolest, dijabetes tipa 2 često je povezan s načinom života, ali i s genetskom predispozicijom. Prema riječima doktorice Grejnger, dijabetes tipa 2 jedno je od najčešćih stanja koje može imati nasljednu komponentu.
Iako faktori poput ishrane, tjelesne težine i fizičke aktivnosti značajno utiču na rizik, genetika može povećati sklonost ka razvoju bolesti. Zbog toga se preporučuje redovna kontrola kod ljekara, održavanje zdrave tjelesne težine i obraćanje pažnje na simptome kao što su pojačana žeđ, umor ili često mokrenje.
Astma
Astma je hronično stanje koje utječe na disajne puteve i može izazvati simptome poput stezanja u grudima, kašlja i otežanog disanja. Jačina simptoma može varirati od blagih do veoma ozbiljnih. Prema riječima doktorice Grejnger, astma se često javlja u porodicama.
Istraživanja pokazuju da je veća vjerovatnoća da će dijete razviti astmu ako jedan ili oba roditelja imaju ovu bolest. Osim astme, genetika može utjecati i na sklonost ka alergijama, peludnoj groznici ili ekcemu.
Akne
Akne se najčešće povezuju s tinejdžerskim godinama, ali mogu potrajati i u odraslom dobu. Na njihov nastanak utječu hormoni, način života i ishrana, ali i genetika. Doktorica Grejnger ističe da mnogi ljudi ne znaju da se akne mogu naslijediti.
Ako su roditelji imali uporne akne, posebno u odraslom dobu, postoji veća vjerovatnoća da će se sličan problem pojaviti i kod njihove djece. Genetika može utjecati na proizvodnju sebuma u koži, ali i na način na koji koža reaguje na bakterije i upalne procese.