Studija provedena u Kataloniji, koja je obuhvatila više od 3.000 ispitanika starosti između 40 i 65 godina, otkrila je jasnu povezanost između vremena obroka i indeksa tjelesne mase.
Kasnije konzumiranje hrane, češći obroci i kasno odlazak na spavanje povezani su s većom tjelesnom težinom. S druge strane, raniji prvi obrok i duži period noćnog posta (vrijeme od posljednjeg obroka do doručka) povezani su s nižim indeksom tjelesne mase.
Stručnjaci ističu da je rana konzumacija hrane usklađena s unutrašnjim biološkim satom, što omogućava efikasnije sagorijevanje kalorija i bolju regulaciju apetita.
Naučna disciplina poznata kao hrononutricija proučava odnos između vremena unosa hrane i cirkadijalnog ritma. Cirkadijalni sistem reguliše cikluse spavanja, buđenja i ishrane.
“Neobični obrasci ishrane, poput kasnih večernjih obroka, mogu poremetiti metaboličke procese i doprinijeti gojaznosti,” izjavila je dr Hivon L. Grej sa Univerziteta Južna Florida za “Verywell Health”.
Osim kontrole težine, raniji doručak i večera povezani su i sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da izbjegavanje doručka može povećati rizik od gojaznosti.