Godina 2025. u Bosni i Hercegovini ostala je upamćena kao jedna od sadržajnijih i emotivno najtežih u posljednjoj deceniji. Ekonomske odluke koje su direktno pogodile građane, snažni primjeri građanskog otpora, teške tragedije, važni historijski jubileji, medijski potresi i političke blokade ispreplitali su se tokom cijele godine, oblikujući društvenu i političku sliku zemlje.
Minimalna plata od 1.000 KM – historijska odluka s neizvjesnim posljedicama
Od 1. januara 2025. godine minimalna plata u Federaciji BiH povećana je na 1.000 KM, što je predstavljeno kao najveći iskorak u zaštiti radničkog standarda od završetka rata. Sindikati su odluku pozdravili kao dugoočekivani odgovor na rast životnih troškova, dok su poslodavci upozoravali na povećanje fiskalnog pritiska, pad konkurentnosti i mogućnost gašenja manjih firmi. Javna rasprava o održivosti ove mjere trajala je tokom cijele godine, a pitanje stvarnog efekta povećanja plate ostalo je jedno od ključnih ekonomskih pitanja u BiH.
Građanski bojkot trgovina – rijedak primjer kolektivnog pritiska
Krajem januara i početkom februara, nezadovoljstvo građana zbog visokih cijena kulminiralo je masovnim bojkotom trgovačkih lanaca. Akcija, koja je krenula spontano putem društvenih mreža, ubrzo je zahvatila cijelu zemlju. Pad prometa natjerao je pojedine trgovce na korekcije cijena i promotivne akcije, dok su sindikati i udruženja potrošača bojkot ocijenili kao dokaz da građani mogu izvršiti pritisak na tržište. Bojkot je ostao zapamćen kao jedan od rijetkih uspješnih primjera ekonomskog građanskog aktivizma.
Brčko – pronađeno 31 dijete i alarm za socijalni sistem
Februar je obilježio slučaj koji je šokirao javnost: u Brčkom je pronađena kuća u kojoj je boravilo 31 dijete u nehumanim uslovima. Slike i informacije o zanemarivanju djece izazvale su ogorčenje i otvorile pitanje ozbiljnih propusta u radu socijalnih službi. Iako su pokrenute istrage i najavljene reforme, slučaj je ostao simbol slabosti sistema zaštite najranjivijih.
Tragedija u Tuzli – 17 života izgubljeno u Domu penzionera
Jedan od najtragičnijih događaja godine desio se u novembru, kada je požar zahvatio Dom penzionera u Tuzli. U nesreći je život izgubilo 17 korisnika, a cijela zemlja je danima bila u žalosti. Javnost je tražila odgovornost, a institucije su se suočile s kritikama zbog neadekvatnih sigurnosnih mjera. Istrage su pokrenute, bivši rukovodioci doma su uhapšeni, ali je tragedija ostavila duboku sumnju u stanje sistema brige o starijim osobama.
Srebrenica – 30 godina genocida i neriješena pitanja suočavanja s prošlošću
U julu je obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Komemoracija u Potočarima okupila je hiljade ljudi i brojne međunarodne delegacije. Dok su iz svijeta stizale poruke o obavezi pamćenja i borbe protiv negiranja genocida, domaća politička scena ostala je duboko podijeljena. Jubilej je otvorio nova pitanja o obrazovanju, zakonskoj regulativi i kulturi sjećanja u BiH.
Mediji pod pritiskom – BHRT na ivici, Al Jazeera Balkans ugašena
Medijska scena BiH tokom 2025. pretrpjela je snažne udare. BHRT je nastavio raditi u teškim finansijskim uslovima, uz stalne prijetnje opstanku, dok je u ljeto objavljeno gašenje Al Jazeere Balkans. Odlazak ovog regionalno važnog medija iz Sarajeva izazvao je zabrinutost zbog smanjenja pluralizma i kvaliteta informisanja.
Smrt Halida Bešlića – kraj jedne muzičke epohe
Oktobar je donio vijest o smrti Halida Bešlića, muzičke legende čije su pjesme obilježile decenije. Njegov odlazak izazvao je snažne emocije širom BiH i regiona, a oproštaji su pokazali koliko je njegov rad bio duboko utkan u kolektivno pamćenje.
Dolazak Frontexa – Evropska dimenzija sigurnosti i migracija
U oktobru 2025. godine, Evropska agencija za zaštitu granica i obalu, Frontex, počela je operativno djelovati u BiH. Njihova prisutnost na ključnim graničnim prijelazima bila je dio jačanja sigurnosti granica, što je BiH približilo evropskim standardima. Iako je ovaj potez pozdravljen, izazvao je i političke kontroverze, a BiH je time pokazala ozbiljan interes za saradnju s EU u oblasti sigurnosti i migracija.
Dejton 30 godina – Tema za obnovu ili prepreka za napredak?
U decembru 2025. godine obilježena je 30. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je završio rat u BiH. Iako su međunarodni partneri ponovili da je Dejton temelj mira, domaći političari su imali različite stavove – jedni su tvrdili da je Dejton donio stabilnost, dok su drugi ukazivali na blokade i disfunkcionalnost sistema. Razgovori o potrebi reforme Dejtona postali su ključna tema na kraju godine.
Femicidi – Zločini koji nisu smjeli ostati neosvojeni
Tragični slučajevi femicida tijekom 2025. godine ukazali su na ozbiljan problem nasilja nad ženama. Iako su vlasti obećavale mjere, nevladine organizacije su zahtijevale hitne promjene u zakonodavstvu i institucionalnoj zaštiti žena. Javnost je postala svjesnija problema nasilja u porodici i partnerskim odnosima, a ove tragedije postavile su pitanje efikasnosti institucija koje bi trebale štititi žene od nasilja.
Viaduct i arbitraže – Dugoročni problemi u ekonomiji i infrastrukturi
Slučaj slovenačke kompanije Viaduct i arbitražni sporovi koji su uslijedili donijeli su dodatne probleme za BiH. Više od 100 miliona maraka je na kocki zbog ugovornih obaveza i poslovnih sporova, a rezultati ovih arbitraža i dalje ostaju nepoznati, dok BiH preživljava dodatne političke i ekonomske izazove.
Odnosi BiH i SAD – Sjedinjene Američke Države i Bosna na raskrsnici
Odnosi između BiH i SAD-a 2025. godine prošli su kroz nekoliko važnih faza. Iako je ukinuto nekoliko sankcija, američka politika u BiH se promijenila, a naročito su se usmjerili na energetske projekte i projekte kao što je Južna interkonekcija, ključni za sigurnost zemlje. Sjedinjene Američke Države nastavile su biti ključan međunarodni akter u BiH, iako su se promijenili diplomatski pristupi i tonovi.
Prijevremeni izbori za predsjednika RS – Politička dinamika u BiH
U oktobru 2025. održani su prijevremeni izbori u RS-u, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat. Kampanja je bila politički turbulentna, a rezultati izbora postali su temelj za dalja politička razmatranja. Ovi izbori su otvorili pitanja političke stabilnosti i institucionalnih podjela u zemlji, kao i odnosima između entiteta i državnog nivoa.
Izgradnja centra za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori – Ekološke prijetnje i političke napetosti
U decembru 2025. Hrvatski sabor je usvojio zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Ovaj projekat izazvao je oštre reakcije u BiH, posebno u Unsko-sanskom kantonu, zbog straha od ekoloških posljedica. Odluka je postavila novi politički izazov u odnosima između dvije zemlje.