Pronalaženje samo jednog krpelja na tijelu može biti veoma zastrašujuće, jer su bolesti koje ovi paraziti prenose ozbiljne. Međutim, kod nekih farmera situacija je mnogo ekstremnija, bilježe više od 10 napada krpelja mjesečno, pokazalo je istraživanje stručnjaka s Univerziteta države New York u Binghamtonu.
Istraživanje, koje je predvodila Mandy Roome, zamjenica direktorice Centra za bolesti koje prenose krpelji na Univerzitetu Binghamton, otkriva da se farmeri i radnici na otvorenom na sjeveroistoku SAD-a suočavaju sa sve većom prijetnjom od bolesti koje prenose krpelji, što bi moglo biti pogubno za njihovu egzistenciju.
Broj krpelja naglo raste i oni se šire širom Sjedinjenih Američkih Država, izazivajući zabrinutost kod svih koji im se nađu na putu, a posebno kod onih na sjeveroistoku. Farmeri, koji provode mnogo vremena na otvorenom, u staništima idealnim za krpelje, izloženi su još većem riziku.
"Na sjeveroistoku Sjedinjenih Država nije mnogo urađeno kada je riječ o radnicima na otvorenom i bolestima koje prenose krpelji još od ranih devedesetih godina. Krpelji i bolesti koje oni prenose tada su predstavljali sasvim drugačiji rizik u poređenju s današnjicom. Željeli smo saznati kako možemo pomoći nekim od naših najugroženijih radnika", rekla je Roome.
Ona i njen tim stupili su u kontakt s 53 osobe, koje predstavljaju ukupno 46 farmi u južnom Vermontu, području odabranom zbog visoke učestalosti lajmske bolesti, intenzivne poljoprivredne aktivnosti i obilja staništa krpelja. Putem upitnika prikupljeni su podaci o ugrizima krpelja, historiji bolesti, preventivnim mjerama, aktivnostima na farmi i drugim relevantnim faktorima.
"Kao što možete pretpostaviti, učestalost susreta s krpeljima generalno je veća nego kod prosječne osobe. Neki od njih, naročito u proljeće kada rade poslove poput popravke ograda, nažalost budu doslovno preplavljeni krpeljima. Zato smo željeli identificirati nešto što je za njih brzo i jednostavno. Razgovarali smo o različitim poljoprivrednim aktivnostima: košenju, oranju njiva, održavanju travnjaka oko farme", objasnila je Roome.
Anketa je otkrila i neke iznenađujuće rezultate:
- 12 posto ispitanika izjavilo je da im je dijagnosticirana neka bolest koju prenose krpelji
- tokom šest mjeseci u prosjeku su prijavili tri susreta s krpeljima
- neki radnici prijavili su čak 70 susreta
- zabilježena je blaga povezanost između ispaše stoke i povećanog broja primijećenih krpelja
"Svako ko je ranije imao bolest koju prenose krpelji, ili poznaje nekoga ko je imao – bilo da je to kolega farmer ili član porodice, svjestan je koliko to može biti iscrpljujuće", rekla je Roome.
Jedan farmer uključen u studiju obolio je od lajmskog karditisa, ozbiljne bakterijske infekcije srca, zbog koje je na kraju morao biti podvrgnut operaciji na otvorenom srcu.
"To su stvari koje želimo spriječiti. To je pogubno za svakoga, ali posebno za farmera, jer nemogućnost obavljanja posla može imati ogromne posljedice po cijelu farmu", naglasila je naučnica.
Ovo istraživanje dio je šireg projekta čiji je cilj testiranje ekološke intervencije. Roome i njen tim isprobavaju takozvane „cijevi za kontrolu krpelja“, koje pomažu u uništavanju krpelja na miševima, glavnim rezervoarima patogena koji se prenose na ljude.
Naučni rad pod nazivom “Ticking Time Bomb: The Escalating Threat of Tick-Borne Diseases in Rural Farming Communities” objavljen je u časopisu Journal of Agromedicine.