Brojni farmaceutski stručnjaci upozoravaju da pretjerana i dugotrajna upotreba dekongestivnih nazalnih sprejeva, koji se najčešće koriste za brzo olakšavanje začepljenog nosa, može dovesti do ozbiljnih, pa čak i trajnih oštećenja disajnih puteva.
Ovi preparati obično sadrže aktivne supstance poput ksilometazolina, oksimetazolina ili nafazolina, koje djeluju tako što sužavaju krvne sudove u nosnoj sluznici. Time se smanjuju otok i lučenje sluzi, što privremeno poboljšava prohodnost nosa i olakšava disanje. Djelovanje nastupa vrlo brzo, najčešće u roku od nekoliko minuta, a efekat može trajati između šest i 12 sati, zavisno od vrste preparata.
Rizik od 'povratne kongestije'
Sprejevi koji se mogu kupiti bez recepta u apotekama veoma su popularni, naročito tokom sezone prehlada i gripe. Međutim, nova istraživanja pokazuju da gotovo 60 posto farmaceuta smatra kako pacijenti nisu dovoljno informisani o tome da se ovi proizvodi ne smiju koristiti duži vremenski period. Upravo zbog toga mnogi se izlažu riziku od takozvane povratne kongestije, odnosno ponovnog i još izraženijeg začepljenja nosa nakon prestanka djelovanja lijeka.
Stručnjaci iz Royal Pharmaceutical Society ističu da korištenje ovakvih sprejeva duže od sedam dana može iritirati osjetljive krvne sudove u nosu i izazvati njihovo oticanje. Umjesto olakšanja, dolazi do pogoršanja simptoma, čime se stvara začarani krug zavisnosti od spreja kako bi se uopće moglo normalno disati. Ovo stanje, medicinski poznato kao rhinitis medicamentosa, može pogoditi svakoga ko pretjeruje s upotrebom dekongestiva, a manifestira se iritacijom sluznice, curenjem nosa, kihanjem i hroničnom začepljenošću. U težim slučajevima, neki pacijenti čak zahtijevaju operativni zahvat zbog trajne otekline koja može dovesti do ozbiljnih problema s disanjem, pa i promjena na licu.
Istraživanje koje su proveli ITV i Ipsos pokazuje da više od petine odraslih osoba koje koriste ove sprejeve to čine duže od preporučenih sedam dana. U praksi to znači da je oko 5,5 miliona ljudi u Velikoj Britaniji izloženo riziku od razvoja zavisnosti. Zbog toga Royal Pharmaceutical Society traži jasnija i vidljivija upozorenja na pakiranjima popularnih proizvoda kao što su Sudafed i Vicks, s jasnim naglaskom na ograničenje korištenja do najviše sedam dana.
Profesorica Amira Guirguis iz Royal Pharmaceutical Society upozorava da mnogi korisnici nisu svjesni opasnosti. Kako navodi, „ljudi nastavljaju koristiti sprejeve ne znajući da time zapravo produžavaju simptome. Zbog toga su potrebna jasna i nedvosmislena upozorenja na pakiranjima“.
'Ne mogu spavati bez njih'
Daily Mail navodi i primjer Britanke Charlotte Johnstone, tridesetogodišnjakinje koja je ove sprejeve koristila godinama. U najtežem periodu zavisnosti, posezala je za njima i do osam puta dnevno. „Ne mogu spavati bez njih, budim se i odmah ih koristim“, izjavila je.
Njena anksioznost otišla je toliko daleko da sanja kako se guši, a iz kuće nikada ne izlazi bez spreja u torbi. Kako piše Daily Mail, problem dodatno otežava činjenica da čak ni neki ljekari nisu dovoljno upoznati s posljedicama dugotrajne upotrebe dekongestivnih sprejeva. Iako se većina pacijenata može odviknuti bez trajnih posljedica, pojedinima su potrebni steroidni sprejevi kao dio terapije. Za Charlotte je prestanak korištenja izuzetno težak, ali, kako sama kaže, odlučila je javno govoriti o svom iskustvu kako bi podigla svijest o ovom problemu.