Iako obično o zdravlju bubrega razmišljamo tek kroz so i unos vode, ovi vitalni organi rade mnogo više nego što pretpostavljamo – filtriraju krv, izbacuju toksine i stvaraju hormone.
Istraživanja pokazuju da hronična bolest bubrega (CKD) pogađa čak jednog od sedam odraslih, a većina i ne zna da je ima. Kada su bubrezi oštećeni i ne filtriraju krv dovoljno efikasno, toksini se gomilaju, a raste i rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Ljekari ističu da je još zabrinjavajuće i to što neke navike koje smatramo „zdravim“ mogu dugoročno opteretiti bubrege. Dobra vijest je da se uz male korekcije oštećenja može spriječiti.
1. Previše proteina
Popularni proteinski šejkovi i visokoproteinske dijete mogu napraviti više štete nego koristi.
„Dupla ili trostruka doza proteina ne gradi dodatni mišić, samo tjera bubrege da rade prekovremeno“, objašnjava urolog dr David Shusterman. Studije povezuju višak proteina, naročito iz crvenog mesa, s većim rizikom od razvoja CKD.
Bolja opcija: Osloniti se na biljne izvore – grah, leću, soju, orašaste plodove. Dnevni unos proteina za zdravu odraslu osobu je oko 0,8–1 g po kilogramu tjelesne težine (osim ako ljekar ne kaže drugačije).
2. Pretjerivanje sa suplementima
Dodaci ishrani nisu bezazleni. Velike doze vitamina C, kalcija ili kurkumina mogu podstaći nastanak kamena u bubregu. Vitamin D, posebmo kod osoba s CKD-om, može poremetiti ravnotežu minerala, dok suplementi kalija mogu biti opasni jer uzrokuju njegovo nakupljanje u krvi.
Bolja opcija: Prije nego što počnete s bilo kojim suplementom, posavjetujte se s ljekarom, posebno ako već imate zdravstvene tegobe.
3. „Detoks“ čajevi
Čajevi koji obećavaju čišćenje organizma često sadrže diuretike i biljne mješavine koje mogu dovesti do dehidratacije, poremećaja elektrolita i dodatnog opterećenja bubrega.
„Najbolji detoks je onaj koji već imaš – tvoji bubrezi“, kaže Shusterman.
Bolja opcija: Fokusirajte se na uravnoteženu ishranu, dovoljno vlakana i redovno unošenje tečnosti – to je podrška koja bubrezima zaista treba.
4. Previše vode
Prekomjeran unos vode može razrijediti elektrolite u krvi, narušiti ravnotežu natrija i dovesti do ozbiljnih simptoma, pa čak i otoka mozga u ekstremnim slučajevima. Bubrezi mogu preraditi do oko litar vode na sat – više od toga ih opterećuje.
Bolja opcija: Pijte kad ste žedni i provjerite boju urina – svijetložuta nijansa znači da ste dobro hidrirani.
5. Često uzimanje lijekova protiv bolova
Lijekovi poput ibuprofena, naproksena i aspirina (NSAID) lako su dostupni, ali njihova redovna upotreba smanjuje protok krvi kroz bubrege i s vremenom narušava funkciju.
„Čak i male doze kroz duži period mogu izazvati pad filtracije, naročito kod osoba s povišenim pritiskom ili dehidratacijom,“ upozorava dr Tomas Pontinen.
Bolja opcija: Čuvajte analgetike za situacije kad su zaista neophodni. Za blaže bolove probajte istezanje, san, hidraciju, obloge ledom ili toplinom.
Kada ste posljednji put provjerili bubrege?
Hronična bolest bubrega može se otkriti jednostavnim testovima krvi i urina (GFR i UACR) u ranoj fazi, kada je moguće usporiti ili spriječiti oštećenje.
Za zdravlje bubrega ključno je da:
- ne koristite duhan
- održavate zdravu tjelesnu težinu
- redovno vježbate
- pazite na unos soli
- kontrolišete krvni pritisak
Male promjene u navikama sada mogu dugoročno spasiti vaše bubrege.