Briga o srcu ne bi trebala biti ograničena samo na ono što ne smijemo jesti. Podjednako je važno i ono čega na tanjiru treba biti više, a na šta često zaboravljamo. Jedan od potcijenjenih sastojaka koji pozitivno djeluje na srce su vlakna.
Vlakna u ishrani su najpoznatija po svom utjecaju na varenje, jer ubrzavaju metabolizam. Ipak, malo ko zna da njihova rastvorljiva frakcija može uticati na nivo holesterola. Ona se ponaša kao “mreža” koja veže žučne kiseline u tankom crijevu. Jetra tada uklanja LDL holesterol iz krvotoka i mora proizvesti novu količinu žuči, što doprinosi snižavanju holesterola.
Najviše rastvorljivih vlakana nalazi se u ovsu, ječmu, jabukama, kruškama, batatu, brokuli, grahu i leći.
Još jedna manje poznata prednost vlakana je njihova sposobnost da snize krvni pritisak. Dovoljno je samo 5 g ovog sastojka da pritisak opadne za nekoliko procenata.
Razlog za ovu korist je što veći unos vlakana podstiče manju konzumaciju proizvoda bogatih natrijumom i namirnica s nižom kalorijskom vrijednošću. Osim toga, namirnice bogate vlaknima hrane dobre crijevne bakterije, koje pomažu u širenju krvnih sudova.
Visok nivo šećera u krvi može biti direktno povezan sa srčanim problemima. Vlakna pomažu da se glukoza drži pod kontrolom jer usporavaju njeno upijanje u krvotok. Dugoročno, mogu sniziti ukupni nivo šećera i poboljšati odgovor organizma na inzulin. Također, korisne crijevne bakterije doprinose regulaciji nivoa inzulina i šećera u krvi.
Evo nekoliko jednostavnih načina da svakodnevno unesete više vlakana:
Eksperimentišite s ovsenim pahuljicama, koje su izuzetan izvor beta-glukana. Ne moraju biti samo osnovni sastojak kaše – možete ih dodati u smutije ili napraviti domaće energetske pločice.
Obogatite ishranu biljnim proteinima, a najbolji izvori su grah i leća.
Jedite raznovrsno voće i povrće – još uvijek premalo posežemo za njima, a upravo su oni najbolji izvor rastvorljivih i nerastvorljivih vlakana.
Kombinujte različite sastojke na tanjiru – ugljene hidrate, vlakna, proteine i zdrave masti.
Birajte orašaste plodove i sjemenke, poput badema, pistacija i suncokretovih sjemenki.