Svaka biljka nosi određeno značenje, zato je važno obratiti pažnju na to šta raste u vašem dvorištu. Prema starim narodnim vjerovanjima, određeno drveće nikako ne bi trebalo saditi blizu kuće jer se vjeruje da donosi nesreću, bolest, pa čak i smrt.
Stari Sloveni su duboko poštovali prirodu, a mnoga od tih vjerovanja održala su se kroz kršćanstvo do danas. Primjera radi, hrast se smatra svetim i ne siječe se, dok se čuvarkuća sadi na krovu kao zaštita od groma. S druge strane, bagrem se izbjegava blizu kuće jer se vjeruje da donosi "nerod".
Orah se smatra jednim od najnepoželjnijih stabala u blizini doma. Vjerovanje kaže da donosi nesreću i smrt ukućanima, a narodna izreka upozorava: "Orah i dud na okućnici, svi su ukućani izumrli".
Pored praznovjerja, postoje i praktični razlozi:
Snažno korijenje: Žile oraha mogu ozbiljno oštetiti temelje kuće.
Gusta sjenka: Vjeruje se da nije dobro sjediti u njegovoj hladovini, a sjenka koja stalno pada na kuću ne donosi dobru energiju.
Ako planirate preurediti dvorište, evo biljaka koje su naši stari izuzetno cijenili:
Hrast lužnjak: Simbol dugovječnosti i najljepši ukras dvorišta. Pravi odličan hlad i smatra se svetim drvetom.
Lipa: Ljekovita je i pruža dobru ispašu pčelama, ali se sadi malo po strani, ne direktno iznad mjesta za sjedenje.
Dren: Prvi cvjeta u proljeće i simbol je zdravlja. Često se koristi u narodnim običajima kako bi djeca bila otporna na bolesti.
Glog: Moćan lijek za srce, ali i narodno sredstvo protiv demona. Idealan je za živu ogradu.
Jabuka i šljiva: Omiljene voćke koje su oduvijek bile dio svakog domaćinstva. Šljiva požegača se smatra najkvalitetnijom sortom, dok je jabuka nezaobilazan detalj u svadbenim običajima.
Vrba: Kora vrbe je poznata kao lijek za prehladu, a njene grančice se koriste u brojnim proljetnim obredima za zdravlje djece.