Globalno zdravlje šuma palo je na sumorni nivo i sada predstavlja direktnu prijetnju dobrobiti čovječanstva, pokazao je novi izvještaj organizacije Climate Focus.
Dok finansijske institucije nastavljaju ulagati u industrije koje uništavaju šume, napori za njihovu zaštitu ozbiljno su potkopani – navedeno je u dokumentu.
Od 2021. godine, kada su svjetski lideri obećali da će zaustaviti krčenje šuma, gubitak se zapravo povećao. Tokom protekle godine nestalo je više od osam miliona hektara šuma, površina polovine Engleske, što je više nego u vrijeme summita COP26 u Glasgowu, kada je postavljen cilj nulte deforestacije do 2030. godine.
Prema najnovijoj „Procjeni deklaracije o šumama“, svijet je 63 posto iza plana da dostigne taj cilj.
"Jaz između obećanja i stvarnosti svake godine se širi, sa razarajućim posljedicama po klimu, ekonomiju i živote ljudi. Šume su osnovna infrastruktura planete. Ako ih ne zaštitimo, ugrozićemo sopstveni opstanak", rekla je Erin Matson, glavna autorica izvještaja.
U izvještaju je također navedeno da industrije odgovorne za 85 posto deforestacije – prvenstveno stočarstvo, monokulture i sječa šuma – svake godine dobijaju oko 409 milijardi dolara subvencija, što je 70 puta više od globalnog iznosa koji se ulaže u očuvanje šuma. Istovremeno, požari u Amazonu prošle godine oslobodili su sedam puta više ugljen-dioksida nego u prethodne dvije godine.
Dodatni problem, navodi Global Witness, jeste što su banke od 2015. godine zaradile 26 milijardi dolara finansirajući kompanije koje se bave krčenjem šuma. Među njima prednjače američke finansijske institucije poput Vanguard, JPMorgan Chase i BlackRock.
"Dokle god je profit od uništavanja šuma veći od koristi od njihove zaštite, svijet neće ispuniti svoje ciljeve", upozorila je Aleksandrija Rid iz Global Witness.
Nada za promjenu usmjerena je ka summitu COP30, koji će se sljedećeg mjeseca održati u brazilskom gradu Belemu. Brazil planira predstaviti novi Fond za tropske šume zauvijek (TFFF), vrijedan 125 milijardi dolara, koji bi nagrađivao zemlje za očuvanje postojećih šuma.
"Ukupni brojevi su obeshrabrujući, ali budućnost šuma ne mora biti. Ako COP30 ispuni obećanja, sljedeće godine bismo mogli govoriti o prekretnici, o stvarnom napretku", rekla je Matsonova.