Podjela namirnica na one koje zagrijavaju i one koje hlade organizam potiče iz makrobiotike, filozofije koja ishranu posmatra kao dio šireg životnog balansa zasnovanog na odnosu jina i janga. Prema ovom shvatanju, pravilnim izborom hrane moguće je dovesti u ravnotežu suprotne energije u tijelu i time pozitivno uticati na fizičko i mentalno zdravlje.
Kada u ishrani dominiraju namirnice koje previše hlade ili previše griju organizam, narušava se prirodna ravnoteža, što vremenom može dovesti do različitih zdravstvenih tegoba. Zato je važno prilagođavati jelovnik godišnjem dobu i potrebama tijela.
Tokom hladnih dana organizmu je potrebna hrana koja ga zagrijava, ali to ne znači da ona mora biti topla na dodir. Efekat zagrijavanja često se postiže pravilnom pripremom. Zimi se preporučuju obroci bogati proteinima i zdravim mastima, jer jačaju otpornost na hladnoću i popravljaju raspoloženje. Sirovu hranu i smutije bolje je zamijeniti:
- Toplim supama i čorbama.
- Potažima od povrća.
- Kuhana jela "na kašiku".
Među namirnicama koje najbolje griju tijelo izdvajaju se:
- Ovas (zob): Obiluje proteinima i mastima koje se lako pretvaraju u energiju.
- Heljda: Ima snažno zagrijavajuće dejstvo, poboljšava cirkulaciju i probavu.
- Crni grah: Bogat mineralima koji jačaju imunitet i održavaju tjelesnu toplotu.
- Avokado: Njegove zdrave masti su odličan dodatak toplim zimskim jelima.
Ljuta paprika i đumbir su ključni zimi jer podstiču cirkulaciju i ubrzavaju metabolizam. Sličan efekat ima i svijetlo susamovo ulje, koje pomaže pretvaranje hrane u energiju i povećava tjelesnu temperaturu.
U zimskom periodu preporučuje se i češća upotreba mahunarki poput leće i graška, orašastih plodova, korjenastog povrća i bijelog luka. Ove namirnice čuvaju zdravlje i griju vas tokom najhladnijih mjeseci, piše Totally Wellness.