Jedna od najvećih misterija globalne ekonomije jeste zašto je tržište nafte ostalo tako mirno tokom jednog od najvećih šokova u snabdijevanju u historiji, prenosi CNN.
Hormuški moreuz je paralisan već tri mjeseca ratom – što je košmarni scenario za koji je malo ko mislio da je moguć prije nego što je počeo sukob s Iranom. Vidljivi saobraćaj kroz Hormuški moreuz i dalje je rijedak i procjenjuje se na svega 15% nivoa iz perioda prije rata, pokazuju podaci kompanije JPMorgan.
Ipak, terminski ugovori za naftu nisu skočili na opasne nivoe kojih su se prognostičari pribojavali – barem ne još uvijek.
Jedna teorija je da iznenađujuće velika količina sirove nafte uspijeva pobjeći kroz dvostruku blokadu Hormuškog moreuza, što pomaže globalnom energetskom sistemu da apsorbuje ovaj istorijski šok. Tankeri koji prevoze ove takozvane "tajne tokove" možda izbjegavaju blokadu tako što isključuju transpondere kako bi izbjegli otkrivanje, rekli su stručnjaci za CNN.
JPMorgan procjenjuje da su tajni tokovi iznosili oko 2,1 milion barela dnevno tokom posljednje dvije sedmice maja. To bi predstavljalo mali, ali značajan dio od 15,6 miliona barela koji su svakodnevno prolazili kroz Hormuški moreuz prije rata.
"Uprkos tekućoj pomorskoj blokadi i oštrom padu komercijalnog saobraćaja, čini se da iznenađujući volumeni sirove nafte i naftnih derivata i dalje prolaze kroz moreuz", napisala je prošle sedmice Natasha Kaneva, šefica globalne strategije za robe u JPMorganu, u bilješci za klijente.
"Fantomski" tranziti
Bob McNally, osnivač i predsjednik kompanije Rapidan Energy Group, izjavio je za CNN da se slaže kako su tajni tokovi možda odgodili ili donekle ublažili krizu.
"Pretpostavljamo da je saobraćaj kroz Hormuz na nivou od 0% do 10% u odnosu na predratne tokove, ali s ovim curenjem mogao bi biti malo veći", rekao je McNally. "To nije ni blizu dovoljno da se izbjegnu velika i bikovska (rastuća) smanjenja zaliha, ali donekle otupljuje oštricu krize."
Jan Stuart, globalni energetski ekonomista i strateg u investicionoj banci Piper Sandler, procjenjuje da je u maju iz Hormuškog moreuza izašlo oko 2,9 miliona barela sirove nafte dnevno. Ta procjena uključuje oko 2,1 milion barela na brodovima koji su, kako se čini, platili takse iranskim entitetima.
Ostatak od oko 900.000 barela otpada na "fantomske" tranzite, odnosno brodove koji su prošli kroz ovaj vodeni put u mraku, sa isključenim transponderima.
"Fantomi, odnosno tajni tokovi, pomažu", rekao je Stuart za CNN. "Došlo je do daleko boljeg ublažavanja krize nego što bih mislio da je moguće."
Kina drastično smanjila uvoz
Terminski ugovori za naftu tipa Brent, međunarodno mjerilo, pali su u petak na 93 dolara po barelu. To je znatno iznad predratnog nivoa od oko 70 dolara, ali i sigurno ispod nedavnog vrhunca od 114 dolara.
Međutim, tajni tokovi nisu najveći faktor koji stoji iza smirenosti tržišta.
Piper Sandler procjenjuje da je oko 4,5 miliona barela sirove nafte dnevno napustilo Perzijski zaljev drugim putevima, uglavnom preko cjevovoda Istok-Zapad (East-West Pipeline) koji povezuje saudijska naftna polja s lukom Yanbu na Crvenom moru.
I što je još važnije, Kina je drastično smanjila svoj uvoz sirove nafte, okrenuvši se umjesto toga masovnim zalihama.
Manja potražnja iz Kine, jednog od najvećih svjetskih potrošača energije, pomogla je u ublažavanju krize s opskrbom.
Kaneva iz JPMorgana navodi da ostali faktori uključuju dublje gubitke potražnje nego što se prepoznaje i veće zalihe od onih koje su prijavljene.
"Uzeti zajedno, ovi efekti pomažu da se objasni zašto cijene blizu 100 dolara ne signaliziraju da je poremećaj mali", napisala je Kaneva. "Umjesto toga, oni signaliziraju da je tržište pronašlo načine – iako skupe – da ga apsorbuje."
"Stvari će postati još gore"
Neki naftni veterani brinu se da tržište, uspavano ovim alternativnim rješenjima, potcjenjuje stvarni uticaj krize.
Komercijalne zalihe nafte oštro su pale otkako je rat počeo. Američke strateške rezervne zalihe sirove nafte ubrzano se kreću prema najnižem nivou od ranih 1980-ih godina.
"Stvari će postati još gore", rekao je Stuart iz kompanije Piper Sandler.
Stuart prognozira da će nafta tipa Brent u julu i avgustu u prosjeku iznositi 130 dolara po barelu.
Ako je ta prognoza tačna, to implicira da će cijene goriva ovog ljeta skočiti iznad 5 dolara po galonu, u poređenju sa oko 4,20 dolara koliko iznose danas.
Stuart sumnja da će više cijene nafte morati brzo rasti kako bi stimulisale dalja hitna puštanja nafte u promet i kako bi se svijet podstakao da troši manje.
"Morat ćete ubijediti ljude. To je daleko lakše učiniti kada su cijene visoke", rekao je.