Nova fotografija svemirskog teleskopa Hubble pokazuje dosad najjasniji prikaz međuzvjezdanog objekta koji trenutno juri kroz naš Sunčev sistem. Hubble je 21. jula snimio spektakularni prizor komete nazvane 3I/ATLAS, koja dolazi izvan našeg sistema, dok je bila udaljena 445 miliona kilometara od Zemlje.
Na slici se jasno vidi prašnjava koma u obliku suze koja obavija ledenu jezgru komete. Jezgra je čvrsto srce komete sastavljeno od leda, prašine i stijena. Kada se komete približe zvijezdama poput našeg Sunca, toplina izaziva isparavanje plina i prašine, stvarajući karakteristične repove.
Ovaj teleskop nije jedini koji prati kometu, prvi put uočenu 1. jula. Objekat se kreće nevjerovatnom brzinom od 209.000 kilometara na sat, što ga čini najbržim poznatim objektom koji je došao izvan Sunčevog sistema. Ta velika brzina i potvrđuje da je riječ o posjetiocu iz drugog zvjezdanog sistema.
Nova opažanja, uključujući Hubbleove, pomažu naučnicima da odrede veličinu komete. Procjenjuje se da njegova jezgra, koju ne možemo direktno vidjeti, može biti promjera od samo 305 metara do čak 5,6 kilometara. Naučnici vjeruju da je ova kometa milijardama godina putovala međuzvjezdanom prazninom, ubrzavajući usljed gravitacionih utjecaja zvijezda.
Kometa 3I/ATLAS je tek treći poznati međuzvjezdani objekt koji je ušao u naš Sunčev sistem, nakon ‘Oumuamue 2017. i 2I/Borisova 2019. godine. Ipak, mnoge ključne stvari o njemu ostaju nepoznate, uključujući i ono najvažnije, odakle je tačno došao.
“Niko ne zna odakle je kometa došla. To je kao da na hiljaditi sekunde vidite metak iz puške. Ne možete sa sigurnošću odrediti gdje je započeo svoj put,” izjavio je vodeći autor studije David Jewitt, profesor astronomije na UCLA.
Pored Hubblea, kometu prate i moćni teleskopi poput Jamesa Webba i opservatorija Keck na Havajima, koji bi mogli otkriti više o njenom hemijskom sastavu. Očekuje se da će kometa biti vidljiva teleskopima sa Zemlje tokom septembra, prije nego se previše približi Suncu i postane nevidljiva.
Iako je dolazak komete slučajan, međuzvjezdani posjetioci nisu rijetkost — samo ih većina ne vidimo. “Međuzvjezdani objekti stalno prolaze kroz Sunčev sistem, naročito manji, kojih ima mnogo više,” pojasnio je Matthew Hopkins, autor zasebne studije o ovom objektu.
Astronomi sa nestrpljenjem iščekuju rad novog opservatorija Vera C. Rubin, koji bi mogao znatno povećati broj otkrivenih međuzvjezdanih objekata. Procjenjuje se da bi u narednih deset godina mogao uočiti od pet do pedeset takvih posjetilaca.
“Ovaj najnoviji međuzvjezdani turista dio je populacije objekata koju do sada nismo primjećivali. Sada je to moguće jer imamo daleko moćnije alate za snimanje neba nego ikad prije,” zaključio je Jewitt.