U sezoni virusa i prehlade, ishrana je jedan od najvažnijih koraka u prevenciji. Obično pričamo o namirnicama koje jačaju imunitet, ali ono što jedemo također može značajno oslabiti imuni sistem i otežati tijelu borbu protiv bolesti.
Tada smo skloniji infekcijama, a liječenje traje duže i može imati više komplikacija, pa je ključno smanjiti unos namirnica koje slabe imuni odgovor.
Poznato je da alkohol, pržena hrana i trans masti, namirnice s visokim udjelom natrija, visokorafinirane žitarice i pretjerani kofein oslabljuju imunitet. Jedna od najvećih opasnosti je šećer.
Kako šećer utječe na imunitet?
Stručnjaci ističu da ograničavanje unosa šećera doprinosi snažnijem odgovoru bijelih krvnih zrnaca, što smanjuje mogućnost obolijevanja od prehlade.
Previše dodatog šećera može oslabiti imunološki odgovor. Visok nivo šećera otežava bijelim krvnim zrncima da rade svoj posao, čineći vas podložnijim infekcijama. Također, šećer potiče upalne procese, što dodatno opterećuje imuni sistem.
Osim čistog šećera, treba izbjegavati i namirnice kojima je dodat šećer i koje brzo povećavaju nivo glukoze u krvi. One povećavaju proizvodnju inflamatornih proteina poput faktora nekroze tumora-alfe (TNF-α), C-reaktivnog proteina (CRP) i interleukina-6 (IL-6), što negativno utiče na imuni odgovor, pokazuje studija objavljena 2020. u časopisu Nutrients.
Istraživanje iz 2016. objavljeno u The American Journal of the Medical Sciences otkrilo je da visok nivo šećera u krvi može blokirati odgovor neutrofila i fagocita, vrsta imunih ćelija koje pomažu u zaštiti od infekcija.
Također, medicinska platforma Healthline navodi da visok nivo šećera može oštetiti funkciju crijevne barijere i dovesti do bakterijskog disbalansa u crijevima, što dodatno slabi imuni odgovor i čini tijelo podložnijim infekcijama.
Šećer je udar za “odbrambeni tim” tijela
Studija objavljena 2024. u časopisu Frontiers of Immunology pokazala je da konzumiranje dodatog šećera može smanjiti broj određenih T-ćelija kod žena s viškom kilograma ili gojaznošću.
Te ćelije su vrsta bijelih krvnih zrnaca koje pomažu tijelu da se brani od infekcija. Dr Uma Dargi naziva ih “odbrambenim timom organizma”.
Ove ćelije stalno kruže krvotokom u potrazi za virusima, bakterijama i drugim patogenima. Kada pronađu prijetnju, tijelo proizvodi još više T-ćelija koje napadaju i uništavaju patogene, pomažući tijelu da ozdravi.