Poljska bilježi snažan ekonomski rast i sada nadmašuje Francusku i Njemačku, pokazuje analiza Deutsche Wellea.
Dok mnoge evropske zemlje prolaze kroz ekonomsku krizu, Poljska je uspjela održati stabilan i postojan rast.
Prema podacima, stopa rasta BDP-a u 2024. iznosila je skoro 3 posto, što je tri puta više od prosjeka Evropske unije, koji je 1 posto. Poljska je tako pretekla Francusku, koja je imala rast od 1,2 posto, i Njemačku, čiji je BDP pao za 0,2 posto. Prognoze za 2025. su i dalje optimistične – očekuje se rast od oko 3 posto.
U drugom tromjesečju 2024. Poljska je imala rast od 0,8 posto, peti najbolji rezultat u EU. Od kada se pridružila Uniji 2004. godine, njen prosječan godišnji rast iznosi gotovo 4 posto. Tržište akcija je u porastu, a zemlja se sve više vidi kao jedno od najdinamičnijih i najuspješnijih evropskih privreda.
"U posljednje dvije decenije Poljska je definitivno nadmašila sva očekivanja. Realni BDP se udvostručio, što je zaista izuzetno", ističe Kataržina Ržentarževska, glavna makroanalitičarka za srednju i istočnu Evropu u Erste grupi.
Veličina i snaga domaće potrošnje
Poljska ima 37 miliona stanovnika i peta je po veličini zemlja u EU. Prema procjenama, njena privreda sada se nalazi među 20 najvećih na svijetu. Pored ekonomskog, Poljska sve više dobija i geopolitički značaj.
Ulaganja u odbranu su ogromna – trenutno troši oko 4,5 posto BDP-a na vojsku, više nego bilo koja druga članica NATO-a. Ipak, ključni motor rasta nije izvoz, već domaća potrošnja.
"To je stub poljskog rasta. Domaće tržište je snažno, nezaposlenost niska, a realne plate rastu", objašnjava Ržentarževska. Zahvaljujući tome, Poljska je manje ranjiva na globalne krize od manjih, izvozno orijentisanih ekonomija.
Ključ uspjeha: integracija i evropski fondovi
Stručnjaci ističu da je uspjeh Poljske rezultat njene dobre integracije u EU, NATO, Šengen i OECD. Iako nije uvela evro, zemlja je od 2004. imala ogromne koristi od evropskih fondova.
"Pristup evropskom novcu bio je presudan za razvoj infrastrukture. Poljska je uspjela iskorijeniti korupciju iz vremena komunizma i stvoriti pozitivno poslovno okruženje sa obrazovanom radnom snagom", navodi Jakob Funk Kirkegard iz Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju.
Političke podjele ne usporavaju rast
Uprkos dubokim političkim podjelama između konzervativne stranke Pravo i pravda i liberalne Građanske koalicije Donalda Tuska, privreda je nastavila rasti.
Dolaskom Tuska na vlast 2023. godine, Poljska je uspjela "odblokirati" čak 137 milijardi eura iz fondova EU, uz obećanje da će pravosuđe uskladiti sa evropskim standardima. Ipak, tenzije su se ponovo pojavile nakon što je 2025. predsjednik postao euroskeptični Karol Navrocki, uz podršku Prava i pravde.
"Poljska je dobar primjer zemlje koja ostvaruje stabilan rast bez obzira na to koja partija je na vlasti", kaže Ržentarževska.
Izazovi: deficit i javna potrošnja
Veliki socijalni programi, poput dječijih dodataka koje je uvela stranka Pravo i pravda, pomogli su potrošnji, ali su istovremeno povećali javni deficit. Ministar finansija Andžej Domański procjenjuje da će deficit 2026. dostići 6,5 posto BDP-a.
Ržentarževska upozorava da će Poljska uskoro morati sprovesti fiskalnu konsolidaciju, uštedu i smanjenje javne potrošnje, što bi moglo donekle usporiti rast. Ipak, vjeruje da je povjerenje investitora i dalje opravdano.
"Niska nezaposlenost, rast plata i visoka produktivnost čine osnovu sadašnjeg optimizma", dodaje ona.
Kirkegard smatra da Poljska može poslužiti kao uzor ostatku Evrope.
"Ako Njemačka ne pronađe način da se reformiše, a Poljska nastavi ovim tempom, uskoro bi mogla da je zasjeni i ekonomski prestigne", zaključuje on.