Donald Trump je ove sedmice značajno pojačao prijetnje prema NATO-u, dok je njegovo nezadovoljstvo američkim saveznicima raslo zbog njihovog odbijanja da se uključe u američki rat protiv Irana.
U srijedu je američki predsjednik rekao da „apsolutno“ razmatra izlazak iz saveza. Iako tu prijetnju kasnije nije dodatno razradio u televizijskom obraćanju, njegove izjave su do sada najdirektnije naglasile njegovo nezadovoljstvo 77 godina starim savezom.
„Razgovarat ću o svom gađenju prema NATO-u“, rekao je prije govora, a kasnije za POLITICO dodao: „Razočaran sam u njih… ako bi mi ikada zatrebali, ne bi bili tu.“
Za sada Trump nije poduzeo konkretne korake ka izlasku – potezu koji mu američki zakon ne dozvoljava bez odobrenja Kongresa. Ipak, njegove prijetnje, način na koji govori o NATO-u koristeći „oni“ umjesto „mi“, te raniji pozivi da se od Danske preuzme Grenland, ukazuju na zemlju koja se više ne vidi kao ključni dio saveza koji je sama osnovala.
Ali šta bi SAD u praksi mogle učiniti kako bi te prijetnje postale stvarnost?
POLITICO je razgovarao s devet eksperata, pravnika i NATO zvaničnika koji su opisali Trumpove opcije, njihovu realnost i potencijalnu štetu po savez.
Scenario 1 — Pojačavanje retorike
Pojačavanje prijetnji i kritika prema NATO-u značilo bi nastavak onoga što Trump već radi.
Već je više puta dovodio u pitanje član 5, koji garantuje kolektivnu odbranu, te sugerisao da možda ne bi poslao američke trupe u odbranu saveznika. Ove sedmice je NATO nazvao „tigrom od papira“, dodajući da to „i Putin zna“.
Evropski lideri upozoravaju na posljedice.
„Savezi poput NATO-a vrijedni su zbog povjerenja koje stoji iza njih“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. „Ako svaki dan dovodite u pitanje svoju posvećenost, praznite savez od sadržaja.“
Svako Trumpovo dovođenje u pitanje saveza ozbiljno narušava njegov kredibilitet, upozoravaju eksperti.
Vjerovatnoća: 5/5
Šteta: 2/5
Scenario 2 — Opstrukcija iznutra
Trump bi mogao otežavati funkcionisanje NATO-a bez direktnog napuštanja.
SAD već koriste pravilo jednoglasnosti kako bi blokirale određene politike, poput onih vezanih za klimatske promjene i sigurnost ljudi.
Washington bi mogao dodatno paralizirati rad važnijih tijela, poput onih za Ukrajinu i Rusiju.
Također bi mogao odbiti plaćanje doprinosa (oko 800 miliona eura godišnje), iako to ne bi bilo fatalno za savez.
Postoji i ideja „plati pa učestvuj“, gdje bi države koje ne ulažu dovoljno bile isključene iz odlučivanja.
Vjerovatnoća: 3/5
Šteta: 3/5
Scenario 3 — Povlačenje američkih trupa
SAD bi mogle povući dio svojih vojnika iz Evrope.
Trenutno ih ima između 67.500 i 85.000. Zakon iz 2025. ograničava povlačenje ispod 76.000 bez odobrenja Kongresa.
Povlačenje oko 9.000 vojnika bilo bi štetno, ali ne i katastrofalno – Evropa bi mogla nadoknaditi taj nedostatak.
Međutim, to je malo vjerovatno jer su američke snage u Evropi važne za brze operacije, uključujući rat na Bliskom istoku.
Vjerovatnoća: 2/5
Šteta: 3/5
Scenario 4 — Meki izlazak
Trump bi mogao oslabiti NATO bez formalnog napuštanja.
SAD bi mogle napustiti ciklus vojnog planiranja, što bi ostavilo Evropu da sama popunjava ključne praznine – poput protivzračne odbrane i obavještajnih kapaciteta.
Također bi mogle bojkotovati sastanke ili povući delegaciju, što bi praktično paralizovalo savez.
Još radikalnija opcija bila bi izlazak iz integrirane vojne komande, što bi imalo razorne posljedice.
Vjerovatnoća: 2/5
Šteta: 4/5
Scenario 5 — Potpuni izlazak
Formalni izlazak iz NATO-a zahtijeva podršku dvije trećine Senata i traje najmanje godinu dana.
Ipak, Trump bi mogao pokušati jednostrano napustiti sporazum, kao što je ranije učinio s drugim međunarodnim ugovorima.
To bi vjerovatno izazvalo pravne sporove i političku krizu.
„Teško je zamisliti NATO bez SAD“, rekao je jedan visoki diplomata.
Vjerovatnoća: 1/5
Šteta: 5/5