Nova arheološka senzacija u Poljskoj otvara pitanja o vojnoj historiji i društvenoj hijerarhiji ranog srednjeg vijeka.
Počelo je kao i brojna druga otkrića tokom gradnje. Energetska kompanija Polska Spółka Gazownictwa započela je radove na plinovodu u selu Borkowo, u centralnoj Poljskoj, kada su naišli na drevni grob. Arheolozi su pozvani da istraže nalazište nakon prijave pokrajinskom uredu za zaštitu spomenika.
Iskapanja koja je vodio Piotr Alagierski, poznat po ranijim otkrićima, otkrila su cijelo groblje koje datira iz 10. stoljeća, s najmanje dvadeset osoba pokopanih u blizini nekadašnjeg utvrđenog naselja. Iako su ljudski ostaci iz tog perioda već pronađeni u Evropi, masovni ukopi su rijetki.
Alagierski ističe da bi groblje moglo imati veze s vojskovođom i vladarom Mieszkom I.
Groblje datira iz perioda kada je Poljska prelazila na kršćanstvo. Dok je poganstvo bilo u opadanju, rani kršćani su se i dalje držali nekih poganskih običaja, poput pokapanja mrtvih s grobnim prilozima. Neki pokojnici pokopani su sa srebrnim prstenjem, karneolskim perlama, vrhovima strijela, noževima i bojnom sjekirom.
„Ovo je prekretnica, potpuni kulturni pomak,“ kaže Alagierski.
„Već je postojalo vjerovanje da tijela pokojnika ne treba spaljivati, nego položiti u grob, ali poganski impuls da se uz tijelo položi oružje i darovi je ostao.“
Arheolozi nagađaju da su muškarci možda bili ratnici poginuli u bici. Muškarci su bili viši od prosjeka, čvršće građe i pokopani s oružjem i bojnom opremom. Jedan kostur pokazuje znakove čestog jahanja. Žene su bile prosječne građe i pokopane bez oružja.
Nakit i oružje mogli bi ukazivati i na viši društveni status elitnih ratnika. Srebro se uvozilo s istoka i zapada, a karneol je bio luksuzni materijal.
Mieszko I., poljski vojvoda od 960. do 992., ujedinio je poljske zemlje i stvorio neovisnu državu. Osnovao je uporišta i regrutirao vojnike, plaćajući ih srebrom, što bi moglo objasniti prisutnost dragocjenosti u grobovima.
Ipak, još nema dokaza da groblje Borkowo direktno pripada Mieszkovim vojskama. Drugi arheolozi smatraju da je riječ o ranokršćanskom groblju bez vojnog značaja, i da su pokojnici vjerojatno pripadali lokalnoj zajednici.
„U arheologiji je rijetko povezati groblje s naseljem pokopanih osoba,“ kaže Alagierski.
„Ovdje znamo da se u blizini nalazilo uporište, a nalazi potvrđuju da su pokojnici bili povezani s ovim naseljem.“
Moguće je da je groblje služilo za obične ljude, dok su neki slučajno bili ratnici. Kosturi će uskoro biti podvrgnuti antropološkoj analizi koja bi mogla razotkriti dodatne misterije.