Muslimani u Bosni i Hercegovini danas obilježavaju prvi dan Kurban-bajrama, prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Tim povodom podsjećamo na Turhan Emin-begovu džamiju, najstariju džamiju u Bosni i Hercegovini koja se nalazi u Ustikolini kod Goražda.
Objekt je kvadratnog oblika
Džamija se nalazi u središtu Ustikoline. Objekt je kvadratnog oblika sa vanjskim dimenzijama 13,30 m x 14,5 metara.
Prema narodnom predanju, džamiju je sagradio Turhan Emin beg oko 1448. godine. On je ukopan u groblju na Presjeci kod Ustikoline.
Na nišanu nalazi se sljedeći natpis na arapskom jeziku u prozi i ispisan sulus-pismom: Preselio je rahmetli T(urhan …be)g sin…hercegovački sandžak-beg. Neka Bog (oprosti grijehe) njemu, njegovim roditeljima i svim vjernicima, (devet stotina) šezdeset i devete.
Prema mišljenju Mehmed Mujezinovića godina smrti nije nikako mogla biti 869. po islamskom kalendaru (1465), kako neki izvori navode, nego 969 (1561/62).
Njegov nišan predstavlja tipičan primjer nišana iz 16. stoljeća, kao i jezik i stil pisanja natpisa. Osnivač džamije sigurno nije bio Turhan Emin-beg jer je on umro 1561/62. godine. Turhanovo ime je vremenom potisnulo u zaborav ime pravog osnivača džamije. Pored džamije nalazi se groblje od oko 50 nišana.
U dvorištu džamije nekada se nalazio mekteb i jedna česma koju je sagradio Salihaga Tataragić. U Drugom svjetskom ratu džamija je uništena, ali je ubrzo obnovljena.
Osmanski putopisac Evlija Čelebija prolazeći ovim krajevima 1664. godine spominje u Ustikolini, između ostalog, jednu džamiju, mesdžid i tekiju.
Detaljan opis
Mujezinović je dao detaljan arhitektonski opis džamije:
“Od same džamije prije konzervacije postojala je dobro sačuvana munara i obimni zidovi skoro kvadratne osnove (vanjske dimenzije 13,80X14,5 m). Inače munara ove džamije predstavlja savršen kamenorezački rad. Upotrijebljeni kamen je sitnozrnata miljevina.
Tesani kvaderi zidani su u slojevima koji odgovaraju visinama stepenica, koje idu do vanjskog zida munare i na taj način u obliku spirale povezuju cijelu konstrukciju u jednu čvrstu cjelinu.
Spojnice rezanog kamena skoro su nevidljive, a upotrijebljeni malter je velike tvrdoće i nije identičan sa običnim krečnim malterom obimnih zidova. Portal džamije je također savršeni kamenorezački rad koji je jače oštećen kao i minber koji je potpuno oštećen.
Zidovi džamije zidani su kamenom lomljencom u krečnom malteru i upadljivo odudaraju od načina zidanja munare.
Šatorasti krov, musandara, ćurs 1 stupovi vanjskih sofa bili su od drveta. Do Prvog svjetskog rata pokrov džamije bio je olovni, koji je zatim zamijenjen katranastim papirom i konačno crijepom.
Džamija je nekada bila pod kupolom.
Džamija je ponovo uništena početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992, a obnovljena je 2007. godine.