Svaka transakcija Bitcoina, prema novom istraživanju, koristi toliko vode da napuni „bazensko dvorište“.
To je otprilike šest miliona puta više nego što se koristi pri tipičnom povlačenju kreditne kartice, izračunava Alex de Vries sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu.
Ova brojka proizlazi iz vode koja se koristi za napajanje i hlađenje miliona računara širom svijeta o kojima Bitcoin ovisi.
Ovo dolazi u vrijeme kada se mnoge regije suočavaju s nedostatkom svježe vode.
Do tri milijarde ljudi diljem svijeta već doživljava nestašicu vode, situacija koja se očekuje da će se pogoršati u sljedećim decenijama, napominje istraživanje.
„To se događa u srednjoj Aziji, ali i u SAD, posebno oko Kalifornije. I to će samo postajati gore kako se klimatske promjene pogoršavaju“, rekao je de Vries BBC-u.
Ukupno gledano, Bitcoin je potrošio gotovo 1.600 milijardi litara - poznato i kao gigalitara (GL) - vode u 2021. godini, sugerira istraživanje objavljeno u časopisu Cell Reports Sustainability.
Navodi da bi se ta brojka za 2023. godinu mogla povećati na više od 2.200 GL.
Glavni razlog zbog kojeg Bitcoin koristi toliko vode je što se oslanja na ogromnu količinu računarske snage, koja pak zahtijeva velike količine električne energije.
Bitcoin je toliko gladan energije da koristi tek neznatno manje električne energije od cijele Poljske, prema podacima Univerziteta u Cambridgeu.
Voda se koristi za hlađenje plinskih i ugljičnih elektrana koje opskrbljuju veći dio naše električne energije. Velike količine vode gube se zbog isparavanja s rezervoara koji opskrbljuju hidroelektrane.
Nešto vode također se koristi za hlađenje milijuna računala diljem svijeta na kojima ovise transakcije Bitcoina.
Istraživač de Vries tvrdi da Bitcoin ne treba koristiti toliko vode - ističući proces koji troši puno energije, poznat kao „rudarenje Bitcoina“.
Jednostavno rečeno, rudari provjeravaju transakcije kako bi stekli priliku za stjecanje digitalne valute.
No, oni se takmiče jedni protiv drugih kako bi prvi završili tu provjeru - što znači da se ista transakcija radi mnogo puta, od strane više snažnih i gladnih računara.
„Imate milione uređaja širom svijeta koji se stalno takmiče u masovnoj igri koju volim opisivati kao 'pogodi broj'“, rekao je de Vries BBC-u.
„Svi ti uređaji zajedno generiraju 500 kvintiliona pogađanja svake sekunde, neprestano - to je 500 s 18 nula iza toga“.
Ovaj postupak poznat je kao „dokaz o radu“. No, promjena u načinu funkcioniranja Bitcoina mogla bi značajno smanjiti potrošnju električne energije i stoga vode.
To je Ethereum, još jedna popularna kriptovaluta, učinila u septembru 2022. godine, prelazeći na sistem nazvan „dokaz o posjedu“, čime je proces smanjio potrošnju energije za više od 99%.
Međutim, to možda nije jednostavno, kako tvrdi profesor James Davenport sa Univerziteta u Bathu.
„[To je bilo] moguće samo zato što je upravljanje Ethereumom znatno centraliziranije nego upravljanje Bitcoinom“, rekao je BBC-u.
Unatoč tome, drugi smatraju da su rezultati ovog istraživanja zabrinjavajući.
Dr. Larisa Yarovaya, docentica finansija na Univerzitetu u Southamptonu, izjavila je da upotreba svježe vode za rudarenje Bitcoina, posebno u regijama koje se već muče s nestašicom vode, „treba izazvati zabrinutost regulatora i javnosti“.
