Zemljini kontinenti isušuju se alarmantnom brzinom. Svake sekunde gubimo 4 olimpijska bazena svježe vode, pokazao je izvještaj „Isušivanje kontinenata: Prijetnja za našu zajedničku budućnost“. U izvještaju, u koji nisu uključeni podaci za vodu na Antarktiku i Grenlandu, tim naučnika je precizno definisao i kako države mogu riješiti ovaj problem, piše Live Science.
Isušivanje kontinenata je dugoročni pad dostupnosti svježe vode širom velikih kopnenih masa. Uzrokovano je ubrzanim topljenjem snijega i leda, otapanjem permafrosta (vječnog leda), isparavanjem vode i pretjeranom eksploatacijom podzemnih voda.
"Uvijek mislimo da je pitanje vode lokalni problem. Ali ono što pokazujemo u izvještaju jeste da bi lokalni problemi s vodom mogli brzo da se preliju preko nacionalnih granica i postanu međunarodni izazov", rekla je Fan Zhang, glavna autorica izvještaja i šefica odjela za vodu, ekonomiju i klimatske promjene u Svjetskoj banci.
Kontinenti su sada pretekli ledene ploče kao najveći doprinosioci globalnom porastu nivoa mora, jer bez obzira na porijeklo, izgubljena svježa voda na kraju završi u okeanu. Novi izvještaj je otkrio da ovaj doprinos iznosi oko 324 milijarde kubnih metara vode svake godine, što je dovoljno da zadovolji godišnje potrebe za vodom 280 miliona ljudi.
Rezultati izvještaja Svjetske banke zasnovani su na podacima prikupljanim tokom 22 godine u okviru misije GRACE američke agencije NASA, koja mjeri male promjene u Zemljinoj gravitaciji uzrokovane kretanjem vode. Prosječna količina slatke vode izgubljene s kontinenata svake godine ekvivalentna je gubitku od 3% godišnjeg svjetskog neto „prihoda“ od padavina.
Regije u kojima je poljoprivreda najveći ekonomski sektor, kao što su subsaharska Afrika i Južna Azija, posebno su ranjive. U subsaharskoj Africi, sušni šokovi smanjuju broj radnih mjesta za 600.000 do 900.000 godišnje. Zemlje koje nemaju veliki poljoprivredni sektor su takođe indirektno pogođene jer uvoze hranu iz regija koje se isušuju.
Posljedice po ekosisteme su također dramatične. Isušivanje povećava vjerovatnoću i jačinu šumskih požara, posebno u žarištima biodiverziteta poput Madagaskara, dijelova jugoistočne Azije i Brazila.
Trenutno je najveći uzrok isušivanja kontinenata eksploatacija podzemnih voda. Podzemne vode su loše zaštićene i njima se loše upravlja u većem dijelu svijeta, što je dovelo do decenija nekontrolisanog ispumpavanja. Što svijet postaje topliji usljed klimatskih promjena, vjerovatno će se izvlačiti još više podzemnih voda jer će vlažnost zemljišta i glečerski izvori početi opadati.
Bolja regulacija i poticaji mogli bi smanjiti prekomjerno ispumpavanje. Budući da je poljoprivreda odgovorna za 98% globalnog vodenog otiska, poboljšanje efikasnosti korištenja vode u ovoj grani moglo bi donijeti ogromne uštede.
"Komplikovano je jer se stanovništvo povećava i morat ćemo uzgajati više hrane. Ne znam hoćemo li se izvući samo pomoću tehnologije, ali promjene u politici, finansijskim inovacijama i tehnologiji daju razlog za optimizam", zaključio je koautor izvještaja Jay Famiglietti.