Nosi titulu najzdravijeg povrća na svijetu, a ipak nije često na našem tanjiru. Lagano lisnasto povrće izuzetno je bogato hranljivim sastojcima i prava je superhrana.
Ova biljka je član porodice kupusnjača, srodnik brokolija, kupusa i kelja. Prema istraživanju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), najzdravije povrće na svijetu dobilo je maksimalnih 100 od 100 poena na skali nutritivne gustine.
Sadrži više vitamina C nego narandža, ima više željeza nego špinat i više kalcijuma nego mlijeko. Obiluje fitonutrijentima koji štite ćelije od oštećenja i smanjuju rizik od hroničnih bolesti, a nutrijenti iz ove biljke jačaju kardiovaskularni sistem i pomažu u snižavanju krvnog pritiska.
Na listi koju je objavio CDC, kineski kupus je na drugom mjestu (91,99 poena), slijede blitva (89,27 poena), cvekla (87,08 poena) i spanać (86,43 poena). Slatki krompir našao se pri dnu liste.
Najzdravije povrće na svijetu, potočarka, kroz historiju je bilo veoma cijenjeno. Poznata je i kao „biljka čistih voda“ jer raste isključivo u čistim izvorima. Hipokrat je koristio u prvoj bolnici na ostrvu Kos za liječenje bolesti krvi, dok su je rimski vojnici konzumirali za snagu i izdržljivost. Nutritivna vrijednost potočarke i danas je predmet brojnih studija, a nova istraživanja potvrđuju njen status „funkcionalne hrane“ važne za prevenciju hroničnih bolesti.
Mnogi ne znaju kako da koriste potočarku i zato je izbjegavaju. Dijetetičarka Nikola Ladlam-Rejn kaže: „Potočarka je bogata vitaminom K, C i A (u obliku beta-karotena), folatom, kalcijumom, kalijumom i gvožđem. 100 g ove biljke sadrži samo 11 do 15 kalorija, bez masti.“
Odlična je za salate, pomiješana sa supama, umiješana u tjesteninu neposredno prije serviranja, dodata u sendviče ili izblendana u pesto. Ljuti okus dobro se slaže sa jajima, lososom i kozjim sirom. Za maksimalnu apsorpciju hranljivih materija, može se kombinovati sa zdravim mastima poput maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova. Kada se pomiješa sa proteinskim obrocima, doprinosi osjećaju sitosti. Iako se dio vitamina C gubi kuhanjem, potočarka se može dodati u supe ili omlete na kraju kuhanja.
Ipak, postoji i oprez: zbog visokog nivoa vitamina K, osobe koje uzimaju antikoagulantne lijekove trebaju biti pažljive, a uzimanje litijuma također zahtijeva oprez zbog diuretičkog dejstva biljke. Pravilna upotreba, uz savjet stručnjaka, doprinosi sigurnoj konzumaciji.
Svježa potočarka se rijetko nalazi u prodaji, ali sjeme je dostupno i vrlo pristupačno. Manja pakovanja sadrže oko 1.000 sjemenki i koštaju od 2 do 4 KM, dok veća pakovanja od 3.000 sjemenki mogu doseći 6 KM.
Za uzgoj najzdravijeg povrća nije potrebna velika količina sjemena jer su sjemenke sitne i brzo klijaju, već za pet do deset dana. Za kućni uzgoj u saksiji dovoljno je nekoliko prstohvata. Sjeme se sije gusto i ravnomjerno po vlažnoj podlozi ili direktno u plitku vodu.
Potočarka se sije gusto jer se često bere kao mlada biljka. Sjeme se jedva prekriva zemljom, oko 0,5 cm, jer mu je potrebna svjetlost za klijanje. Biljka zahtijeva stalnu vlažnost i temperaturu od 15 do 20 stepeni Celzijusa. Brzo se širi, a naknadno razmnožavanje je jednostavno. Najbolje je odabrati organsko sjeme koje lako klija.