Prilikom istraživanja srednjovjekovnog naselja u blizini Kalinjingradskog (Vislanskog) zaljeva, arheolozi su otkrili spektakularnu riznicu srebrnog novca iz 8. i početka 9. stoljeća.
Pronađeno je 59 srebrnih dirhama, cijelih i isječenih, koje su izdali vladari Arapskog kalifata između 746. i 815. godine. Jedan novčić potiče iz vremena posljednjeg kalifa dinastije Omejada, dok su ostali pripadali Abasidskom kalifatu, drugoj velikoj dinastiji koja je preuzela vlast 749–750. godine.
Ovo otkriće predstavlja važan dokaz da su stanovnici područja današnjeg Baltika još u 9. stoljeću bili povezani s velikim trgovačkim putevima koji su spajali sjever Evrope s muslimanskim Istokom.
„Kalinjingradska oblast poznata je po značajnim arheološkim nalazima povezanim s drevnom trgovinom i transevropskim komunikacijama. Nova riznica je prvi pouzdano dokumentirani nalaz koji potvrđuje da je ova oblast bila dio sistema daleke trgovine koji je donosio orijentalno srebro u baltički region u 9. stoljeću“, rekao je Nikolaj Makarov, direktor Instituta za arheologiju Ruske akademije nauka.
Riznicu su pronašli članovi Sambijske ekspedicije Instituta za arheologiju RAN tokom istraživanja zemljišta udaljenog oko 1,2 kilometra od Kalinjingradskog zaljeva.
Analize su pokazale da se na tom području od 8. stoljeća nalazilo prusko naselje, u kojem se život odvijao nekoliko stoljeća, sve do 12. stoljeća. Lokalitet je ranije bio oštećen zbog dugogodišnjeg obrađivanja zemlje, ali su arheolozi ipak uspjeli pronaći vrijedan trag prošlosti.
Pronađeni novac podijeljen je u dva gotovo jednaka dijela. Jedan dio čine cijeli dirhami, njih 29, dok drugi čine fragmenti, uglavnom prepolovljeni novčići.
Među njima se nalaze i primjerci s rupama za kačenje, što ukazuje da su neki novčići korišteni kao nakit. Na pojedinim kovanicama pronađeni su i urezi na rubovima, što je vjerovatno bio način provjere njihove autentičnosti.
Najveći broj cijelih novčića potiče iz vremena Haruna el Rašida, petog kalifa Abasidske dinastije, čija se vladavina od 786. do 809. godine često smatra zlatnim dobom Arapskog kalifata.
Čak 25 dirhama iskovano je u Bagdadu, tadašnjoj prijestolnici kalifata, dok su drugi primjerci stigli iz važnih trgovačkih centara na području današnjeg Irana.
Otkriće ove riznice pruža novi uvid u srednjovjekovne trgovačke mreže i pokazuje koliko su daleko sezali putevi kojima su se kretali ljudi, roba i novac prije više od hiljadu godina.