Iranska ekonomija nalazi se u slobodnom padu, predvođena dramatičnim slabljenjem nacionalne valute – rijala.
Inflacija i rastuće siromaštvo potaknuli su proteste, koji su započeli štrajkom trgovaca u teheranskom bazaru. Mnogi Iranci utočište traže u zlatu dok vrijednost valute nezaustavljivo pada, piše CNN.
Rijal je izgubio oko 40 posto vrijednosti od dvanaestodnevnog rata u junu. Dana 28. decembra dosegao je historijski minimum – gotovo 1,5 miliona rijala za jedan američki dolar.
Prema podacima Iranskog statističkog centra, inflacija je u oktobru dostigla najviši nivo u posljednjih 40 mjeseci – 48,6 posto, dok je u decembru iznosila 42,2 posto. Cijene hrane porasle su 72 posto na godišnjem nivou.
Američke i sankcije Ujedinjenih nacija i dalje ograničavaju pristup stranim valutama i međunarodnom bankarskom sistemu, dok je zaduživanje centralne banke dodatno podstaklo inflaciju.
Svjetska banka prognozira da će iranski BDP pasti za 1,7 posto u 2025. godini i za 2,8 posto u 2026.
Iransku ekonomiju opterećuju opsežne američke i evropske sankcije, ali i neodržive subvencije, korupcija te složena i spora regulativa.
Po izbijanju protesta, predsjednik Masoud Pezeshkian obećao je da su na dnevnom redu temeljne reforme monetarnog i bankarskog sistema s ciljem zaštite kupovne moći građana.
Nekoliko dana ranije, guverner Centralne banke podnio je ostavku pod pritiskom tvrdolinijaša u parlamentu. Njegov nasljednik, bivši ministar ekonomije Abdolnaser Hemmati, već je u martu bio smijenjen kroz postupak opoziva u parlamentu.
Ipak, uprkos sankcijama, Iran je uspio održati proizvodnju i izvoz nafte, prema procjenama analitičara iz industrije. Izvoz je u posljednjem kvartalu 2025. u prosjeku iznosio oko dva miliona barela dnevno i predstavlja ključni izvor stranih valuta – ali nedovoljan da nadoknadi ukupne ekonomske probleme zemlje.