Prostor u svemiru izgleda mračan kada ga posmatramo sa Zemlje, ali utvrđivanje najtamnijeg mjesta nije jednostavno. Stručnjaci objašnjavaju da potpuna tama gotovo i ne postoji zbog ogromne količine kosmičke prašine koja raspršuje svjetlost i stvara pozadinsko zračenje u velikom dijelu svemira.
Kada se posmatra cijeli elektromagnetni spektar, svemir je zapravo prilično svijetao, iako u vidljivom spektru postoje izuzetno tamna područja za ljudsko oko.
Gdje vlada najdublja tama?
U Sunčevom sistemu jedno od najtamnijih mjesta je jezgro komete Borelija, koje reflektuje manje od 3% Sunčeve svjetlosti zbog veoma tamnog i zbijenog materijala. Van Sunčevog sistema, najtamnija poznata egzoplaneta TrES-2b odbija manje od 1% svjetlosti, vjerovatno zbog atmosfere bogate natrijumom i gasovitim titanijum-oksidom.
Najmračnije mjesto u svemiru
Crne rupe ostaju tamne spolja jer zarobljavaju svu svjetlost koja prijeđe horizont događaja, iako je njihova unutrašnjost izuzetno svijetla zbog ekstremnih uvjeta.
Postoje i regioni stalne tame, poput kratera na polovima Mjeseca i dijelova Plutona, koji nikada ne dobijaju direktnu svjetlost. Dalje u svemiru, gusti oblaci prašine i gasa, poput Bokovih globula, potpuno blokiraju vidljivu svjetlost okolnih zvijezda, izgledajući kao „rupe na nebu“. Ipak, u infracrvenom spektru i dalje propuštaju dio zračenja.
Najudaljeniji dijelovi vanjskog Sunčevog sistema, snimljeni sondom New Horizons, također su izuzetno tamni. Istraživanja iz 2021. godine pokazuju da je nebo u tim regionima deset puta tamnije nego u blizini Zemlje, iako i dalje postoji slabo kosmičko pozadinsko zračenje. Zanimljivo je da se Zemlja nalazi unutar rijetke tamne šupljine u Mliječnom putu, što ljudskoj civilizaciji omogućava jasan pogled u dubine svemira, okolnost koja je možda bila ključna za razvoj astronomije.