Oko ponoći 1. marta, mlaznjak ruskog zrakoplovstva izbacio je seriju eksplozivnih punjenja od 250 kg iz sovjetske ere iznad Borodjanke, sjeverno od Kijeva. Bile su to moćne bombe FAB-250, dizajnirane za uništavanje vojnih ciljeva kao što su neprijateljske utvrde i bunkeri. Međutim, u ovome mirnom gradiću od 13.000 ljudi takvih objekata uopće nije bilo.
Bombe su pale na najmanje pet stambenih zgrada, rasijecajući ih detonacijom napola. Desetine tijela pronađeno je ispod ruševina kada su se Rusi početkom aprila povukli iz kijevske regije, ostavljajući za sobom ogromno poprište zločina na kojemu ukrajinski tužitelji sedmicama predano rade prikupljajući dokaze protiv Putina.
Ratni zločin je sastavni dio međunarodnog prava utvrđenog Haškim konvencijama iz 1899. i 1907. te dalje definiranog Ženevskim konvencijama iz 1949. Pojam uključuje namjerno ubijanje ratnih zarobljenika i civila, mučenje, ali i korištenje ilegalnog oružja.
Reporteri londonskog Guardiana su obišli ruskom okupacijom uništene male gradove i sela sjeverno od Kijeva te su pregledali dokaze ukrajinskih tužitelja koji su tamo pronađeni. Oni potvrđuju da su Putinove trupe u ovome dijelu Ukrajine koristile najmanje tri ilegalna oružja zabranjena međunarodnim konvencijama: moćne bombe FAB-250, granate punjene metalnim strelicama, te kasetne bombe koje ubijaju civile i mjesecima nakon ruskog povlačenja. Ruski ratni zločin time postaje bjelodan i neporeciv.
FAB-250 su među bombama koje su Rusi najviše koristili protiv ukrajinskih gradova u Kijevskoj oblasti, kao što su Buča, Hostomel i Borodjanka. Prema istražiteljima, najmanje osam zgrada u gradovima sjeverno od Kijeva uništeno je ovim snažnim, nenavođenim bombama, uzrokujući stotine smrtnih slučajeva. FAB-250 je vrlo neprecizna aviobomba koju je uglavnom koristio bivši Sovjetski Savez u svom ratu u Afganistanu, ali i Rusija u pomaganju režimu Bašara al-Asada u Siriji.
Zgrade uništene u Borodjanki bacanjem sovjetskim bombi FAB-250 pokazuju nivo uništenja vrlo slične brojnim sravnjenim zgradama u sirijskome Alepu. I u Siriji i u Ukrajini bacane su masovno na stambene zgrade i civilnu infrastrukturu.
Patolozi i mrtvozornici koji su vršili obdukciju tijela pronađenih u masovnim grobnicama u regiji sjeverno od Kijeva pronašli su u ubijenima brojne sićušne metalne strijele, zabijene u glave i prsa nesretnih ljudi. Nezavisni stručnjaci za oružje koji su pregledali očevidnike utvrdili su da se radi o flešetama, protupješačkom oružju koje se naširoko koristilo tokom Prvog svjetskog rata.
Ovim malim metalnim strelicama punjene su granate topova koje je ispaljivala ruska artiljerija po gradovima Buči i Irpinu. Svaka može sadržavati i do 8000 flešeta. Nakon ispaljenja granate eksplodiraju neposredno iznad tla, nakon što ih detonira tempirani fitilj. Čelične strelice, duge 3-4 cm, raspršuju se u širokom konusnom luku koji se proteže 300 x 100 metara.
Pri udaru u tijelo žrtve ona gubi krutost i savija se u udicu čime dodatno para tkivo, dok se stražnja strana strijele u obliku četiri peraje često odvaja i uzrokuje na istom tijelu drugu ranu. Ukrajinski hirurzi su javljali o korištenju flešeta u ratnoj zoni Donjecka još od 2014. godine.
Osim flešeta i razornih protubunkerskih bombi, neporecivo je i rusko korištenje kasetnih bombi u Ukrajini, zabranjenih u više od stotinu svjetskih zemalja, no ne i u SAD, Rusiji i Ukrajini. Rusija je više puta poricala da je ciljala civile kasetnim bombama i trubila da su ukrajinske optužbe o ratnim zločinima ovim sredstvom izmišljene.
No, već olupine desetaka automobila u Buči i Borodjanki pokazuju karakteristične rupe uzrokovane sitnim kuglicama od kasetnih bombi koje koristi ruska vojska. Korištenje kasetnih bombi i kasetne municije naširoko je prijavljeno i u drugim područjima Ukrajine, od Mikolaiva do Harkiva.
Guardian je pronašao i neaktiviranu rusku kasetnu raketu u blizini farme u Hostomelu, kao i fragmente repnih peraja kasetnih bombi RBK-500 u gradovima sjeverno od Kijeva. Utjecaj kasetnih bombi na ovim područjima bio je toliko velik da su u dosta slučajeva stradale brojne životinje, od konja do krava, prenosi Slobodna Dalmacija.
U Borodjanki su danima ekshumirane desetine žrtava koje su rođaci na brzinu pokopali na mjesnim grobljima a koje su, prema vlastima, ubijene od kasetnih bombi. Nalazi se klasificiraju od strane mrtvozornika i bit će proslijeđeni Haagu, gdje bi optužbe za ratne zločine koje je počinila Rusija u narednim mjesecima mogle biti formalizirane.
