Karcinom štitne žlijezde nastaje nekontroliranom diobom i nakupljanjem malignih ćelija porijeklom od tkiva žlijezde.
Postoji nekoliko oblika karcinoma: papilarni, folikularni, medularni i anaplastični. Od vrste karcinoma zavisit će izbor metoda za liječenje, kao i prognoza toka bolesti.
Karcinom štitne žlijezde u početku može da ne daje nikakve simptome. Čvorić je uglavnom prva promjena koja se otkriva, a u najvećem broju slučajeva je u pitanju benignog tipa. Čvorić se često otkrije slučajno, u sklopu pregleda nekog drugog problema.
Dalje, mogući prateći simptomi su:
- Otok u predjelu vrata, posebno ukoliko brzo napreduje
- Bol u prednjem dijelu vrata koji može da se širi bočno ka ušima
- Uporan kašalj ili promuklost, bez očiglednog uzroka na nivou respiratornog sistema
- Otežano gutanje i disanje
Ovi simptomi mogu da budu prisutni kod velikog broja poremećaja, uglavnom benigne prirode. Međutim, uvijek je preporučljivo da se ovi simptomi ozbiljno shvate, kako se ne bi previdio mogući maligni proces. Karcinom koji se otkrije u ranijoj fazi ima značajno bolju prognozu za uspješnije liječenje.
Dijagnoza karcinoma štitne žlijezde postavlja se na osnovu kliničkog pregleda, odgovarajućih metoda vizualizacije, a definitivna potvrda tipa karcinoma postiže se analizom tkiva dobijenog biopsijom.
Liječenje karcinoma štitne žlijezde obuhvata operativno uklanjanje tumorske mase, kada god je to moguće. Ukoliko je došlo do širenja karcinoma van tkiva žlijezde, vjerovatno će biti potrebno da se provedu i druge metode, kao što je zračna, hemoterapija, terapija radioaktivnim jodom ili ciljana terapija po tipu malignih ćelija.
Što se prognoze tiče, najlošiju prognozu ima anaplastični karcinom štitnjače, koji veoma brzo raste i metastazira u druge organe. Srećom, radi se o relativno rijetkom obliku karcinoma.
