Srce svakodnevno tiho radi, pumpajući krv i kisik do svakog dijela našeg tijela. Iako uglavnom ne obraćamo pažnju na njegov rad, postoje trenuci kada srce pokušava da nam signalizira da nešto nije u redu.
Ti znaci često su posljedica nezdravih navika, gojaznosti, dijabetesa ili jednostavno prirodnog procesa starenja. Brza reakcija na ove signale može spasiti život, ističe američki kardiolog dr Kunal Sud.
Pet znakova koje ne smijete zanemariti:
Oticanje nogu i zglobova
Oticanje članaka ili potkoljenica, posebno na kraju dana, može ukazivati na zadržavanje tečnosti zbog slabije funkcije srca ili bubrega. Ovo stanje se često pogoršava nakon dužeg stajanja ili sjedenja.
Nepravilan rad srca (aritmija)
Osećaj treperenja ili preskakanja otkucaja srca najčešće ukazuje na fibrilaciju, poremećaj koji značajno povećava rizik od moždanog udara i zastoja srca. Palpitacije mogu biti praćene vrtoglavicom ili kratkim dahom. Ako su učestale, potrebna je hitna procjena ljekara.
Bol u grudima
Bol koji se širi prema ruci, vilici, vratu ili leđima, osjetljiv na stezanje ili pritisak, može ukazivati na anginu ili srčani udar. Ako se pojavi, odmah pozovite hitnu pomoć.
Nesvjestica ili osjećaj slabosti
Posebno kada su praćeni jakim lupanjem srca, mogu ukazivati na ozbiljne poremećaje srčanog ritma, tzv. srčanu sinkopu. Hitno potražite ljekarsku pomoć.
Ubrzan i nepravilan puls
Posebno ako se javlja prvi put, može biti znak atrijalne fibrilacije najčešćeg poremećaja ritma srca, koji povećava rizik od moždanog udara. Provjerite puls na zglobu ili vratu i javite se ljekaru.
Kada hitno potražiti pomoć?
Dr Sud preporučuje odmah otići ljekaru ako:
- Osjetite jak bol u grudima koji se širi prema ruci, vratu ili vilici
- Imate palpitacije praćene nesvjesnošću ili nedostatkom daha
- Noge naglo nateknu, a teško dišete
- Srce nepravilno lupa i stanje ne prolazi
U svim ovim slučajevima postoji rizik od srčanog udara, teške aritmije ili zastoja srca. Brza reakcija može spriječiti trajna oštećenja ili spasiti život.
Kako čuvati zdravlje srca
Ishrana: bogata svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama, ribom i orašastim plodovima.
Izbjegavati hranu s visokim sadržajem zasićenih masti, soli i šećera.
Fizička aktivnost: najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti većinu dana u sedmici (brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje).
Prestati pušiti i konzumirati alkohol umjereno.
Upravljanje stresom: tehnike opuštanja, kvalitetan san i dnevne rutine.
Redovni ljekarski pregledi: praćenje krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi za rano otkrivanje problema.