Tetovaže su decenijama bile pitanje stila, samoizražavanja i kulture. Danas, dok ih sve više ljudi nosi s ponosom, stručnjaci upozoravaju da tetovaže možda nisu bezopasne, posebno u dugoročnom smislu.
Iako na prvu djeluju kao estetski dodatak, sve je više istraživanja koja ispituju kako pigment mastila utječe na tijelo, i da li tetoviranje može izazvati neželjene promjene u imunom sistemu.
Posljednje studije ukazuju da mastilo ne ostaje samo u koži – ono može putovati kroz limfni sistem i taložiti se u limfnim čvorovima, da "zbuni" imunološke ćelije i izazove hroničnu upalu. Ako je to zaista slučaj, onda tetovaže nisu samo pitanje estetike, nego i zdravlja.
Šta kažu najnovija istraživanja
U novoj studiji koju su sproveli istraživači sa "Institute for Research in Biomedicine (IRB)" u Švajcarskoj, analiziran je efekat mastila iz tetovaža (crne, crvene i zelene boje) na imuni sistem.
Pokazalo se da mastilo ne ostaje samo u koži – čestice brzo odlaze kroz limfni sistem i akumuliraju se u limfnim čvorovima. Tamo ih "hvataju" makrofagi (ćelije odbrane), koje ih nisu u stanju razgraditi, što izaziva upalnu reakciju. Ta upala može potrajati godinama.
U eksperimentima na miševima, naučnici su primijetili da nakon tetovaža imunološki odgovor na vakcinu, konkretno na vakcinu protiv SARS‑CoV-2, slabi, što ukazuje na potencijalno smanjenu zaštitu organizma.
Također, ranija istraživanja, iako s drugačijim ishodima, pokazala su da tetoviranje može privremeno smanjiti nivo antitijela zvanih sekretorni imunoglobulin A (SIgA), koja su dio "prve linije odbrane" (naročito u disajnim i digestivnim putevima).
Ova smanjenja su najizraženija kod onih koji su primili prvu tetovažu, dok su kod ljudi s više tetovaža bila manja, što je navelo neke istraživače da pretpostave da tijelo "nauči" da reaguje na taj stres, pa tetovaže s vremenom mogu "ojačati" imunitet, navodi "Anthropology".
Dvosmisleni rezultati
Kao i često u nauci, odgovor nije crno-bijele boje. S jedne strane, mastilo za tetovaže izgleda da izaziva upalne procese i može dugoročno remetiti rad imunog sistema, barem prema rezultatima na životinjama i laboratorijskim testovima.
S druge strane, neka istraživanja ukazuju da česte tetovaže ili iskustvo s tetoviranjem, mogu stimulisati odbrambeni sistem i učiniti ga otpornijim na buduće fizičke "povrede".
Po tvrdnjama autora studije iz Alabame, prvo tetoviranje smanjuje nivo SIgA, ali kod osoba s više tetovaža taj pad je manji. To znači da tijelo adaptira svoj imuni sistem na ponovljene "povrede".
Nasuprot tome, studija sa IRB-a upozorava na hroničnu upalu limfnih čvorova i moguće dugoročne posljedice, uključujući smanjen efekat vakcina.
Dakle, tetovaže, jer mastilo ostaje zauvijek u organizmu, možda ne "osnažuju" imunitet univerzalno i zauvijek, već mijenjaju način na koji imuni sistem funkcioniše. To može imati i negativne posljedice, naročito ako je mastilo toksično ili nakupljanje dugo traje.
Na šta obratiti pažnju
Ako razmišljate o tetovaži, uzmite u obzir moguće posljedice:
Sastav mastila: Imajte na umu da pigment mastila može sadržavati hemikalije i teške metale – što dodatno povećava rizik. Neki sastojci su zabranjeni u nekim zemljama, ali ne svuda.
Reakcija organizma: Budite svjesni da stalna "povreda" kože i trauma za organizam ne moraju biti bezopasne. Ako imate slabiji imunitet, hronične bolesti ili planirate vakcinaciju, konsultujte ljekara.
Izbor salona: Insistirajte na sterilnim, profesionalnim salonima i tetovažerima koji koriste provjereno mastilo – kvalitet mastila može biti ključan za manji rizik.