Neko začinsko bilje dodajemo jelima samo zbog ukusa, a ono zapravo ima mnogo širu ulogu. Iza većine se krije niz korisnih jedinjenja i benefita, a korijander je jedan od najboljih primjera.
U kuhinji se često koristi tek kao završni detalj, šaka svježih listova preko čorbe ili salate, a ipak, taj svježi, citrusni miris nudi mnogo više od same arome.
Ova aromatična biljka sadrži niz jedinjenja koja mogu igrati važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, naročito kada je dio raznovrsne, biljne ishrane.
Kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, a faktori poput povišenog krvnog pritiska, lošeg LDL holesterola i hronične upale značajno povećavaju rizik. Iako su kretanje i cjelokupan način ishrane ključni, izbor namirnica koje svakodnevno dodajemo na tanjir, pa čak i začinskog bilja, može dati dodatni doprinos.
Podrška zdravom nivou holesterola
Jedan od razloga zašto se korijander izdvaja jeste sadržaj fitosterola. To su biljna jedinjenja koja po strukturi podsjećaju na holesterol i mogu smanjiti njegovu apsorpciju u digestivnom traktu. Na taj način doprinose snižavanju LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol.
Iako količina fitosterola u korijanderu nije dovoljna da sama po sebi dovede do velikih promjena, redovno korištenje ove biljke, u kombinaciji sa integralnim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama, može biti dio strategije za dugoročno zdravlje krvnih sudova.
Utjecaj na krvni pritisak i cirkulaciju
Korijander je bogat antioksidansima poput luteolina, kvercetina, luteina i zeaksantina. Ova jedinjenja povezuju se sa boljom funkcijom krvnih sudova jer podstiču proizvodnju azot-monoksida, molekula koji opušta zidove arterija i olakšava protok krvi.
Postoje i preliminarni nalazi koji ukazuju na to da određene supstance iz korijandera mogu djelovati na jonske kanale u ćelijama, što potencijalno doprinosi blagom snižavanju krvnog pritiska. Iako je većina istraživanja još uvijek u ranoj fazi, ovi mehanizmi dodatno objašnjavaju zašto se ova biljka povezuje sa zdravljem srca.
Smanjenje oksidativnog stresa i upale
Oksidativni stres vremenom oštećuje krvne sudove i podstiče upalne procese, što povećava rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Antioksidansi prisutni u korijanderu pomažu u neutralisanju slobodnih radikala i štite vaskularni sistem.
Posebno je zanimljiva uloga zeaksantina, koji se u organizmu transportuje putem HDL („dobrog“) holesterola. Na taj način pomaže da HDL zadrži svoju zaštitnu funkciju, uklanjanje viška LDL holesterola iz krvotoka. Uz to, kvercetin se u brojnim studijama povezuje sa nižim rizikom od kardiovaskularne smrtnosti.
Više ukusa, manje soli
Sa praktične strane, korijander ima još jednu važnu prednost, intenzivan ukus. Svježe bilje može znatno poboljšati aromu jela, što olakšava smanjenje količine soli i masnih dodataka. To je posebno važno za osobe koje vode računa o krvnom pritisku ili žele unaprijediti kvalitet ishrane.
Ako korijander nije opcija
Za dio populacije, korijander ima izražen „sapunast“ ukus. Ova reakcija povezana je sa genetskom varijacijom koja utiče na percepciju određenih aroma. U tom slučaju, postoje odlične biljne alternative.
Peršun je bogat vitaminom C i antioksidansima koji doprinose smanjenju upale, dok bosiljak sadrži eugenol, prirodno jedinjenje sa antiinflamatornim dejstvom. Ove biljke pružaju slične benefite za srce i lako se uklapaju u svakodnevna jela.
Kako uključiti korijander u biljnu ishranu
Korijander se lako kombinuje sa različitim namirnicama. Može se dodati u prelive za salate, umake i salse, umešati u kuvani pirinač, kinou ili pasulj, ili posuti preko variva i supa neposredno prije serviranja. U azijskoj, posebno tajlandskoj kuhinji, koristi se gotovo cijela biljka, listovi, stabljike, pa čak i korijen, što dodatno povećava njegovu kulinarsku i nutritivnu vrijednost.
Korijander nije lijek i ne može zamijeniti uravnoteženu ishranu ili zdrav način života, ali kao dio biljne kuhinje može imati značajnu ulogu u podršci zdravlju srca. Njegova kombinacija fitosterola, antioksidansa i snažnog ukusa čini ga odličnim dodatkom obrocima.