Iako na prvi pogled podsjeća na grožđe, josta je posebna voćna vrsta koja posljednjih godina privlači sve više pažnje vrtlara, malih proizvođača i ljubitelja bobičastog voća.
Josta je hibrid nastao križanjem crnog ribiza i ogrozda, a poznata je i pod stručnim nazivom Ribes nidigrolaria. Ova zanimljiva biljka spojila je najbolje osobine svojih roditeljskih vrsta, tamne aromatične plodove, otpornost i jednostavniji uzgoj.
Jedna od najvećih prednosti joste je to što njen grm nema bodlje, za razliku od ogrozda, pa su berba i održavanje mnogo lakši.
Plodovi joste su tamnoljubičasti, gotovo crni, slatkasto-kiselkastog okusa i izražene arome. Mogu se jesti svježi, ali se često koriste za pripremu džemova, sokova, sirupa, likera, marmelada, voćnih preljeva, pa čak i vina intenzivne boje.
Voćka koja traži malo njege
Josta je posebno zanimljiva zbog svoje otpornosti. Ovaj grm dobro se prilagođava različitim uslovima i pokazuje bolju otpornost na određene bolesti i štetočine u odnosu na vrste od kojih je nastala.
Zbog toga je pogodna za male proizvođače, ali i za one koji žele jednostavniji i prirodniji uzgoj sa manjom potrebom za zaštitnim sredstvima.
Najbolje uspijeva na sunčanim ili polusjenovitim mjestima, u plodnom i dobro dreniranom zemljištu. Grm najčešće naraste između jednog i dva metra, a redovna rezidba pomaže boljoj prozračnosti i većem prinosu.
Tokom sušnih perioda važno je osigurati dovoljno vode, posebno dok se formiraju plodovi.
Kada daje prve plodove?
Josta ne donosi veliki rod odmah nakon sadnje. Prvi ozbiljniji prinosi obično se pojavljuju nakon dvije do tri godine, dok puni potencijal postiže nakon četiri do pet godina.
Odrastao grm može dati nekoliko kilograma plodova, u zavisnosti od sorte, njege i vremenskih uslova.
Plodovi sazrijevaju tokom ljeta, najčešće od kraja juna do jula. Berba se može obavljati postepeno jer svi plodovi ne sazrijevaju u isto vrijeme. Također dobro podnose zamrzavanje, što ih čini pogodnim za kasniju preradu.
Prava vitaminska bomba
Kao i drugo tamno bobičasto voće, josta je zanimljiva zbog visokog sadržaja vitamina, vlakana i antioksidansa.
Posebno se izdvaja po količini vitamina C, koji doprinosi normalnom funkcionisanju imunološkog sistema i učestvuje u stvaranju kolagena.
Tamni pigmenti u plodovima sadrže antocijane, biljne spojeve koji se istražuju zbog mogućeg povoljnog djelovanja na zdravlje organizma.
Zbog vlakana može pomoći zdravoj probavi i dužem osjećaju sitosti, a istovremeno je niskokalorična. Sadrži i kalij, važan za normalan rad srca i regulaciju krvnog pritiska.
Sve zanimljivija i na tržištu
Iako josta još nema popularnost jagoda, malina ili borovnica, interes za njom raste. Svježi plodovi mogu postići zanimljivu cijenu, posebno kada se uzgajaju ekološki ili prodaju kroz domaće proizvode poput sokova i džemova.
Upravo zbog jednostavnog uzgoja, otpornosti i nutritivne vrijednosti, josta bi mogla postati jedna od voćki koje će sve češće zauzimati mjesto u privatnim vrtovima i manjim plantažama.