Američka valuta je tokom 2025. godine oslabila u odnosu na sve svoje glavne globalne parnjake, a Dolar indeks koji mjeri vrijednost „zelene novčanice“ u odnosu na korpu stranih valuta pao je ove godine za 10%.
Postoji više razloga za ovaj pad, ali najznačajnija je odluka Federalnih rezervi (Fed) da više puta snize kamatne stope, što držanje dolara čini manje privlačnim. Također, predložene carinske politike predsjednika Donalda Trumpa unijele su nesigurnost na tržišta, što je dodatno oslabilo valutu. Ipak, stručnjaci ističu da slabiji dolar donosi mješovite rezultate.
Američka roba postala je jeftinija za strane kupce. Slabija valuta povećava kupovnu moć stranih zemalja, što podstiče američki izvoz, posebno u sektorima poljoprivrede i proizvodnje. SAD su izvezle robu i usluge u vrijednosti od 125 milijardi dolara više u periodu do septembra nego prošle godine (rast od 5%).
Trump je naglasio da slabiji dolar omogućava prodaju traktora i kamiona, dok jak dolar "ubija" turizam i izvoz.
Većina kompanija iz indeksa S&P 500 značajan dio prihoda ostvaruje u inostranstvu. Kada je dolar slab, njihova zarada u stranim valutama vrijedi više kada se preračuna u matičnu valutu. To direktno podstiče rast njihovih dionica na berzi.
Za prosječnog Amerikanca, slabiji dolar znači manje kupovne moći. Proizvodi uvezeni iz inostranstva (ili oni koji sadrže strane komponente) postaju skuplji. Potrošačke cijene su u novembru porasle za 2,7%, što je i dalje iznad cilja Feda od 2%. Slab dolar otežava borbu protiv rasta cijena osnovnih namirnica i robe široke potrošnje.
Amerikanci koji planiraju odmore u Evropi ili Aziji suočit će se sa znatno višim troškovima. Njihov dolar sada vrijedi manje u restoranima i hotelima u Parizu ili Tokiju.
Dok je Amerikancima skuplje vani, SAD postaju privlačnija i jeftinija destinacija za turiste iz ostatka svijeta.