Uvoz električnih automobila u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini značajno je opao u odnosu na prethodnu godinu, dok je istovremeno zabilježen snažan rast interesa za hibridna vozila, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U prvih deset mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 161 električno vozilo, ukupne vrijednosti 7,64 miliona KM, uz naplaćene dažbine od 1,40 miliona KM. Godinu ranije, u istom periodu, uvezeno je 194 električnih automobila, a tokom cijele prošle godine ukupno 230.
Najskuplji e-modeli uvezeni do oktobra ove godine bili su Volvo EX90 Twin (237.590 KM) i Lucid Air Grand Touring (220.469 KM), dok su tri verzije Porsche Taycana 4S ušle u top pet najskupljih.
Hibridi rastu – i to snažno
U istom periodu ove godine uvezena su 3.014 hibridna vozila, vrijedna 173,49 miliona KM, što je drastičan porast u odnosu na 2024. godinu kada ih je u istom periodu bilo 1.810. Među njima je 1.618 novih i 1.396 polovnih vozila.
Ukupno posmatrano, hibridni automobili su u BiH 2025. godine ostvarili i rast u količini i rast u finansijskoj vrijednosti.
Ivica Nikšić iz kompanije „Guma M“ kaže da je potražnja za hibridima daleko veća nego za električnim vozilima.
On ističe nekoliko razloga: niže cijene, slaba infrastruktura za punjenje EV-a, strah kupaca od malog dometa električnih automobila i činjenica da u BiH nema državnih poticaja za kupovinu električnih vozila, osim kratkog programa iz 2022. godine.
Nikšić dodaje da je na tržištu još uvijek premalo polovnih električnih i hibridnih vozila, te da među uvoznim automobilima i dalje dominiraju modeli s klasičnim motorima.
Prema podacima IDDEEA-e, u prvih deset mjeseci ove godine registrirana su samo 74 nova električna vozila, što je 0,67 posto tržišta, dok su hibridi zastupljeni s 2.364 vozila, odnosno više od 21 posto tržišta.
Prednosti i nedostaci EV-a
Električni automobili imaju niže troškove održavanja jer nemaju uljne filtere, veliki servis, klasični mjenjač i druge elemente koji poskupljuju redovno održavanje. Međutim, tehnologija baterija i dalje je najveća prepreka.
Zbog toga proizvođači uvode dugogodišnje garancije – Renault i Nissan, primjerice, nude osam godina garancije na baterije. Razvoj „solid-state“ baterija mogao bi dodatno produžiti vijek i efikasnost električnih vozila.
Ipak, Nikšić poručuje da se bez državnih poticaja i izgradnje jače mreže punionica teško može očekivati ozbiljniji rast udjela električnih automobila u BiH.
Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije potvrđeno je da u 2025. godini neće biti poticaja za kupovinu električnih vozila, ni za fizička ni za pravna lica, jer u budžetu FBiH za ovu godinu nisu predviđena sredstva za tu namjenu.