Iako se veliki dio ruskog civilnog vodstva protivi ratu protiv Ukrajine, i dalje aktivno učestvuje u održavanju sistema koji taj rat omogućava. Aleksandra Prokopenko, stručnjakinja za rusku ekonomiju i bivša savjetnica Ruske centralne banke, u razgovoru za Frankfurter Allgemeine objašnjava zašto je to tako i zašto je 2022. godine ruska elita izgubila poštovanje prema Vladimiru Putinu.
Prema njenim riječima, invazija na Ukrajinu u februaru 2022. šokirala je veliki dio civilnog vodstva, ne samo u ekonomskom bloku vlade, nego i u drugim ministarstvima i državnim preduzećima. Ipak, ti ljudi su ostali na svojim položajima i pomogli Kremlju da prilagodi ekonomiju sankcijama. Razlog nije podrška ratu, nego osjećaj da nemaju stvarni izlaz.
Gubitak društvenog statusa
„Privatni sektor ne nudi mnogo usporedivih pozicija, a prelazak iz državne službe mora odobriti FSB“, ističe Prokopenko.
Uz to, odlazak znači i gubitak društvenog statusa.
„Jedan mi je sagovornik rekao da mu je telefon potpuno utihnuo čim je napustio državni posao.“ Mnogi, dodaje, ostaju i zbog straha za sebe ili za svoje zaposlenike.
Iako je stotine hiljada Rusa koji se protive ratu otišlo u egzil, među njima i sama Prokopenko, većina elite ostala je u zemlji. Zapadne sankcije su, paradoksalno, pomogle Putinu.
„Civilna elita se osjećala nepravedno kažnjenom jer ionako nije imala nikakav utjecaj na Putina“, kaže ona.
Sankcije su kod mnogih izazvale bijes prema Zapadu, ali i svojevrsni ponos zbog toga što uspijevaju održati rusku ekonomiju unatoč pritiscima. Europa za mnoge nije bila realna opcija. Prokopenko podsjeća da su brojni Rusi 2022. dobili obavijesti evropskih banaka da moraju zatvoriti račune, zbog čega su novac vratili u Rusiju, iako nemaju povjerenja u bankarski sistem.
„Ako bi im se omogućilo da iznesu novac iz zemlje, mnogi bi to učinili. Odljev kapitala bi oslabio rusku ekonomiju, ali za to bi Zapad morao promijeniti politiku sankcija“, naglašava.
Pristup državnim tajnama
Što se tiče svakodnevnog života elite, najviši slojevi ostaju u Rusiji, posebno oni s pristupom državnim tajnama. Ostali putuju u Kinu ili zemlje Perzijskog zaljeva, a mnoge porodice su se preselile u Dubai. Iako se u Moskvi i dalje može „živjeti udobno“, rat se sve više osjeća.
„Mobilni internet se redovno isključuje, navigacije ne rade, ne može se platiti mobilnim telefonom niti pozvati taksi. To su ozbiljna ograničenja“, kaže Prokopenko, dodajući da su neke stvari znatno poskupjele i da se na zgradama pojavljuju sistemi protuzračne odbrane.
„To je lošija i nesigurnija verzija nekadašnje stvarnosti“, kaže ona.
Jedan od najzanimljivijih pokazatelja promjene odnosa elite prema Putinu jest način na koji o njemu govore. Prije 2022. među sobom su ga zvali „šef“. Danas ga mnogi nazivaju „Djed“. „Prije su ga poštovali i smatrali racionalnim čovjekom koji djeluje u interesu države. Kad je dao naredbu za invaziju, izgubili su poštovanje prema njemu“, kaže Prokopenko.