Kada se Zemlja formirala prije oko 4,5 milijardi godina, bila je užarena kugla rastopljenog kamenja. Vremenom su teži elementi poput željeza i nikla potonuli prema centru planete i formirali Zemljino jezgro.
Danas je jezgro i dalje nevjerovatno vrela i gusta sfera duboko ispod površine. Sastoji se od tečnog vanjskog jezgra, koje počinje na oko 2.900 kilometara dubine, i čvrstog unutrašnjeg jezgra koje se nalazi još dublje – više od 5.000 kilometara ispod nas.
Temperatura gotovo kao na površini Sunca
Naučnici procjenjuju da temperatura u centru Zemlje dostiže između 5.000 i 5.500 stepeni Celzijusa, što je gotovo jednako temperaturi površine Sunca.
Najtopliji dio nalazi se na granici između unutrašnjeg i vanjskog jezgra. Iako ljudi nikada nisu direktno izmjerili tu temperaturu, do ovih podataka došlo se pomoću laboratorijskih eksperimenata i analiza ponašanja materijala pod ekstremnim pritiscima.
Kako naučnici znaju šta se nalazi duboko ispod Zemlje?
Jezgro Zemlje sastoji se uglavnom od željeza, uz manje količine nikla i lakših elemenata. Naučnici su to otkrili proučavanjem seizmičkih talasa koji prolaze kroz planetu, analizom meteorita i eksperimentima sa željezom pod ogromnim pritiscima.
U laboratorijama se koriste posebne dijamantske komore koje stvaraju uslove slične onima u unutrašnjosti Zemlje. Uz pomoć lasera i ekstremnog pritiska naučnici simuliraju temperature i stanje materijala duboko ispod površine.
Zašto je unutrašnje jezgro čvrsto ako je toliko vrelo?
Iako su temperature ogromne, unutrašnje jezgro ostaje čvrsto zbog nevjerovatnog pritiska. Taj pritisak podiže tačku topljenja željeza, pa ono ne može lako preći u tečno stanje.
Vanjsko jezgro je, s druge strane, tečno jer su tamo uslovi nešto drugačiji.
Užareno jezgro omogućava život na Zemlji
Toplota iz jezgra nije samo zanimljiv naučni podatak. Ona pokreće procese koji omogućavaju život na planeti.
Kretanje tečnog željeza u vanjskom jezgru stvara Zemljino magnetno polje koje štiti planetu od opasnog Sunčevog zračenja. Unutrašnja toplota također pokreće tektonske ploče, vulkane i procese koji oblikuju površinu Zemlje.
Naučnici ističu da bez ovog užarenog centra Zemlja vjerovatno ne bi mogla podržavati život kakav danas poznajemo.